Na Zagrebačkoj burzi će u ponedjeljak u fokusu ulagača biti kvartalni poslovni rezultati domaćih kompanija, kao i krajem prošloga tjedna, pri čemu bi Crobex indeks mogao stagnirati na rekordnoj razini.

Svi analitičari, koji su sudjelovali u anketi Hine, danas očekuju stagnaciju Crobex indeksa.

Crobex indeks porastao je prošloga tjedna 3,67 posto, na 2.801 bod, a Crobex10 za 3,71 posto, na 1.675 bodova, pa su oba indeksa dosegnula nove rekordne razine.

Među sektorskim indeksima, najviše je porastao Crobexindustrija, za 8 posto, dok je najviše pao Crobexkonstrukt, za 7,6 posto.

Redovni promet iznosio je 8,2 milijuna eura, otprilike dvostruko više nego u tjednu ranije.

„Prošli je tjedan na Zagrebačkoj burzi bio uspješan. Crobex indeks ojačao je 13., a Crobex10 četvrti tjedan zaredom, pri čemu se Crobex probio iznad razine od 2.800 bodova. U prvom dijelu tjedna indeksi su pratili uzlazni trend na svjetskim burzama, a pozitivni sentiment je ojačao krajem tjedna kada su domaće kompanije počele objavljivati poslovne rezultate u posljednjem kvartalu prošle godine, što je bio najveći pokretač cijena dionica", kaže Bruno Barbić, stariji analitičar u odjelu investicijske analize u Erste banci.

Najveći promet, 1,3 milijuna kuna, ostvaren je prošloga tjedna redovnom dionicom Končara D&ST, a cijena joj je skočila 18,1 posto, na 1.240 eura.

Povlaštenom dionicom te kompanije ostvareno je, pak, 228 tisuća eura, a cijena joj je skočila gotovo 17 posto, također na 1.240 eura.

Ta je kompanija objavila da su njezini konsolidirani poslovni prihodi u 2023. dosegnuli 351,4 milijuna eura, što je za 35 posto više nego lani, dok je neto dobit skočila za 150 posto, na gotovo 58 milijuna eura.

U fokusu investitora bila je i dionica Končara, kojom je ostvareno 760 tisuća eura prometa, uz skok cijene za 20,2 posto, na 262 eura, pa je među likvidnijima bila najveća dobitnica.

Dionicom Ericssona Nikole Tesle ostvaren je, pak, prošloga tjedna promet od 1,12 milijuna eura, uz pad cijene za 0,97 posto, na 204 eura.

Znatniji promet imala je i povlaštena dionica Adrisa, 551 tisuću eura, uz rast cijene za jedan posto, na 60,6 eura, dok je znatan cjenovni skok ostvarila i dionica HPB-a, za 15,53 posto, na 238 eura.

Od kompanija koje su objavile poslovne rezultate, izdvaja se i HT, koji je izvijestio o lanjskoj neto dobiti od 132 milijuna eura, što je za 51,8 posto više nego godinu ranije, uz prihode od 1,04 milijarde eura ili 5,7 posto više.

Dionica HT-a imala je promet od 522 tisuća eura prometa, a cijena joj je stagnirala na 27,70 eura.

Najveća gubitnica bila je prošloga tjedna dionica Instituta IGH, s padom cijene za više od 15 posto, na 12,4 eura.

Na Burzi se protekloga tjedna trgovalo s ukupno 57 dionica, pri čemu je cijena njih 29 porasla, 22 pala, a šest stagnirala.

„Ovoga će tjedna u fokusu ulagača biti poslovni rezultati domaćih kompanija, kao i njihove procjene o daljnjem poslovanju", kaže Bruno Barbić.

Svjetske burze na rekordnim razinama

I na najvećim svjetskim burzama indeksi su dosegnuli rekordne razine, među ostalim, američki Dow Jones i S&P 500. Na Wall Streetu je, naime, Dow Jones prošloga tjedna ojačao 1,3 posto, dok je S&P 500 skočio 1,7, a Nasdaq indeks 1,4 posto.

„Rast indeksa ponajviše se zahvaljuje rastu cijena dionica u tehnološkom sektoru, nakon što je proizvođač čipova Nvidia objavio bolje nego što se očekivalo kvartalne poslovne rezultate, što je oživjelo euforiju u vezi razvoja umjetne inteligencije. Uz to, ulagači su optimistični po pitanju smanjenja kamatnih stopa američke središnje banke, premda njezini čelnici poručuju da ne bi trebalo žuriti s popuštanjem monetarne politike", objašnjava Bruno Barbić.

I na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna porasle. Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 0,1 posto, no frankfurtski DAX skočio je 1,8, a pariški CAC 2,5 posto.

Za njemački i francuski indeks to su najviše razine u povijesti, a rekordnu razinu dosegnuo je i STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica, koji je prošloga tjedna ojačao 0,4 posto.

„Europske su burze pratile rast Wall Streeta, premda poslovni rezultati europskih kompanija nisu baš impresivni. Ulagači se, uz to, nadaju da će Europska središnja banka uskoro početi smanjivati kamatne stope", objašnjava Bruno Barbić.