Crobex indeks bio je oko podneva u minusu 0,28 posto, na 1.980 bodova, a Crobex10 za 0,22 posto, na 1.152 boda.

Redovni promet dionicama iznosio je 2,44 milijuna kuna, što je otprilike upola manje nego u petak u isto doba.

"Na domaćem tržištu indeksi su u padu, no kako domaće tržište nije u snažnoj korelaciji s inozemnim burzama, vjerujemo da takvo njihovo kretanje neće biti dugoročno", kaže Ivana Blašković, financijska analitičarka u Zagrebačkoj banci.

Najlikvidnija, s prometom od 1,26 milijuna kuna, bila je do podneva dionica HT-a, s rastom cijene za 0,65 posto, na 168,17 kuna.

Znatniji promet, oko 471.000 kuna, ostvaren je i dionicom Valamar Rivijere, čija je cijena oslabila 0,21 posto, na 34 kune.

Najviše su pale cijene dionica Podravke, za 1,3 posto, i Zagrebačke banke, za 1,16 posto, dok je najviše porasla cijena dionice Jadroplova.

Na inozemnim burzama najviše zabrinutosti oko pregrijavanja gospodarstva SAD-a

Na europskim burzama, pak, najvažniji indeksi jutros su porasli, unatoč ostavci talijanskog premijera Mattea Renzija nakon što su Talijani na referendumu odbacili njegov prijedlog ustavnih promjena.

S obzirom na negativan ishod referenduma u Italiji, UniCreditovi makroanalitičari očekuju da ćemo slijedećih dana gledati kratkoročnu volatilnost na tržištima zbog zbunjenosti, navodi Blašković.

"Riječ je o početnoj zbunjenosti ulagača te bez dugoročnih posljedica na kretanje globalnih burzi. U ovome trenutku najviše brinu posljedice razvoja američkog gospodarstva na ostatak svijeta. Američki BDP je rastao 3,2 posto u trećem tromjesečju, a stopa nezaposlenosti je bila 4,6 posto, što znači da se nalazi u fazi značajnog rasta i pune zaposlenosti. Time fiskalni stimulans kojeg najavljuje Donald Trump, sa ciljem rasta od 3 do 4 posto, predstavlja veliki rizik za pregrijavanje ekonomije", napominje Blašković.

Stoga će Fed, vjeruju UniCredit analitičari, zasigurno podići kamatne stope na svom sastanku 14. prosinca, a i tijekom slijedeće godine vjerojatno više nego što je trenutno uključeno u cijene.

"Ekspanzivna fiskalna i restriktivnija monetarna politika u SAD-u te smanjivanje ekoloških standarda za proizvođače energije i transporta, značit će jaki dolar. To je prilično dobra situacija za eurozonu, no predstavlja prijetnje za zemlje u razvoju, čiji su dugovi vezani uz dolar te za njihove proizvođače energije", navodi Blašković.

Prošli tjedan, Kina je tako uvela nove restrikcije na odljev kapitala te uvoz zlata, uz restrikcije velikih akvizicija izvan zemlje.

"Naime, s usporavanjem rasta u Kini posljednjih godina, došlo je do značajne kreditne ekspanzije, što trenutno predstavlja jedan od najznačajnijih svjetskih financijskih rizika. Uvođenjem tih restrikcija, kineske vlasti pokušavaju obuzdati daljnju kreditnu ekspanziju", ističe.

Turska je, pak, zemlja sa snažnim vanjskim neravnotežama, njezina repo stopa je prošlog tjedna povišena za 50 baznih bodova te je trenutno na 8 posto kako bi se zadržao i privukao strani kapital u zemlji, zaključuje Blašković.