Hrvatska je lani proizvela 528.080 tona sirove nafte ili čak 20 posto više nego godinu ranije, otkrivaju statistike Državnog zavoda za statistiku. Iznos od pola milijuna tona nafte proizvodne u Hrvatskoj jednak je dnevnoj proizvodnji od desetak tisuća barela - istražili smo koliko je bitna hrvatska proizvodnja nafte i gdje nas pola milijuna tona nafte svrstava na svjetskoj listi.

Iz jedne tone sirove nafte dobiva se 7,33 barela crnog zlata. Prema statistici Državnog zavoda, u Hrvatskoj smo lani proizveli oko 3,8 milijuna barela nafte. Radi objašnjenja na umu treba imati da u jednom barelu ima 158,9 litara neprerađene nafte, tj. da je iz hrvatskih naftnih polja lani izvađeno oko 615 milijuna litara nafte.

Koliko je godišnja hrvatska proizvodnja nafte bitna u svjetskim okvirima, najbolje ilustrira činjenica da nam za 3,8 milijuna barela nafte treba godina dana, a zemlje poput Kanade, Irana i Iraka toliko proizvode svakog dana. Hrvatskoj bi trebale tri pune godine da dosegne proizvodnju od deset milijuna barela na dan, koliko vade u Rusiji, Saudijskoj Arabiji ili SAD-u.

Pogon koji dnevno proizvodi deset tisuća barela nafte nedostatan je za domaće potrebe. Naime, pola milijuna tona domaće nafte tek je dvadeset posto ukupne domaće potrošnje - četiri od pet litara goriva koje ste utočili u auto došlo je iz drugih država, no vjerojatno je prerađeno u domaćim rafinerijama u vlasništvu Ine - u Sisku i Rijeci.

Rafinerija u Rijeci ima godišnji kapacitet prerade 4,5 milijuna tona nafte, a rafinerija Sisak 2,2 milijuna tona - ukupno 6,7 milijun tona sirovine. Prema godišnjem izvještaju Ine, lani je u dvije domaće rafinerije prerađeno 550 tone domaće nafte, 2.212 tona uvozne nafte, 85 tona kondenzata i 673 tone ostalih sirovina što znači da je ukupno prerađeno 3,5 milijuna tona sirovine.

Od toga, proizveo se 1,1 milijun tona dizela, 946 tona benzina, 389 tona lož ulja, 144 tona plinskih ulja, 105 tona petroleja te niz drugih proizvoda.

Kako god zvučao iznos od pola milijuna tona nafte, godišnji rast proizvodnje od dvadeset posto djeluje solidno. U Ini za tportal objašnjavaju kako je do toga rasta došlo: ′Godina je bila obilježena sve intenzivnijim nastojanjima da se u potpunosti iskoristi potencijal domaćih polja. Kao rezultat tih nastojanja, zabilježeno je povećanje proizvodnje nafte za čak 20 posto. Ovaj rezultat najvećim se dijelom može pripisati uspješnom projektu Program 4P (P - povećanje, P - proizvodnje, P - postojećih P - polja) koji je pokrenut krajem 2013. s ciljem punog iskorištenja preostalog potencijala polja u kopnenoj Hrvatskoj kroz revitalizaciju starih polja i optimizaciju cjelokupnog proizvodnog sustava, a koji bi i u godinama koje dolaze trebali rezultirati povećanjem proizvodnje ugljikovodika.′

Uz naftu, Hrvatska proizvede i nešto prirodnog plina. Točnije 1,8 milijardi kubika u 2015., što je nešto više od jedan posto proizvodnje cijele Europske unije. Svjetski su lideri u proizvodnji plina Rusija (s godišnjom proizvodnjom od 500 milijardi kubika) i SAD (više od 700 milijardi kubika godišnje).