HNB i danas "štampa" novac, ali neće dopustiti da bujica koja će se sliti preuzimanje bude razlog za još veću kreditnu ekspanziju i inflacijske pritiske. Mjere bi se sada odnosile na kreditne plasmane, a ne pasivu.
Željko Rohatinski.
Obilje cjenovnog i burzovnog uzbuđenja, zanimljivo pripetavanje i nadmudrivanje dvaju glavnih rivala u pohodu na Plivu, manjak uvažavanja pravila ponašanja i komuniciranja propisanih preuzimačkim propisima... Previše toga za samo jedan radni tjedan. I to nije sve. Na deviznom je tržištu proteklih dana također bilo uzbudljivo zbog Plive, a nakon što je Privredna banka intenzivno konvertirala Actavisove devize u kune za kupnju dionica, zbog čega su stvoreni značajni pritisci na pad tečaja eura (otklizao sa 7,27 na 7,22 kune), tjedan je zaključen sedmom po redu i ujedno najvećom ovogodišnjom deviznom intervencijom Hrvatske narodne banke. A time se samo dodatno nametnulo pitanje širih implikacija u nas dosad najvećeg preuzimanja. Što li će tek biti kad u igri ne bude samo desetak posto dioničkog kapitala Plive čija se valuacija već u dosadašnjem licitiranju popela na protuvrijednost (prema recentnom tečaju) oko 2,3 milijarde dolara?
Slijedom otkupa čak 173 milijuna eura po prosječnoj cijeni od 7,2434 kune HNB na početku ovog tjedna emitira čak 1,27 milijardi kuna. Dakle, ne može se reći da je kunska likvidnost narušena i da bi po toj osnovi trebalo očekivati nastavak aprecijacijskih pritisaka. Guverner Željko Rohatinski reći će kako je HNB, u nastojanju da osigura dovoljno kunske likvidnosti, čak odstupio od uobičajene prakse da u otkupima deviza HNB ide do svog kupovnog tečaja te je odlučio prihvatiti i nešto višu cijenu eura. Preuzimanje Plive od HNB-a zahtijeva ozbiljne pripreme u pogledu samog plaćanja transakcije, ali i s obzirom na implikacije velikog dotoka kapitala u zemlju. Premda je i zbog neizvjesnosti same cijene i zbog nepoznanice hoće li se Vlada odlučiti zadržati ili prodati svoj paket dionica još uvijek prerano govoriti koliko bi to približno milijardi kuna trebalo biti, posve je jasno da je posrijedi golema svota koja bi se u kratko vrijeme trebala sliti u domaći financijski sustav i koja zaslužuje i pomne monetarne analize, pa i prilagodbe s obzirom na procjene implikacija na razinu kreditne ekspanzije te u konačnici inflacijskih pritisaka.
Željko Čović.
Ograničenje rasta kredita.
S tim u vezi, i u sporazumu s MMF-om predviđeno je da će HNB, dođe li do masovnijeg (naglog) priljeva privatnog kapitala u zemlju, poduzeti tržišno, odnosno cjenovno zasnovane restrikcije. Rohatinski kaže kako je u takvim okolnostima bitnije od samih odredbi aranžmana s MMF-om ne dopustiti da to bude razlog za još veću kreditnu ekspanziju sa svim njezinim posljedicama i rizicima. U svemu pak ne treba zanemariti ni oprez na koji upućuje s rastom kredita povezana razina vanjskog duga. Iako ukupni inodug pokazuje znakove usporavanja rasta (u svibnju 200 milijuna eura) krajem svibnja ipak premašio visokih 27 milijardi eura. Sve u svemu, na jesen vjerojatno treba očekivati nove mjere HNB-a, nagovještava Rohatinski. Kako je po tzv. graničnoj obveznoj rezervi (GOP) kao nametu kojim banke beskamatno moraju izdvajati 55 posto prirasta inozemnih obveza (uključujući i kredite i depozite) na račun kod HNB-a dosad izdvojeno visokih 1,49 milijardi eura, vjerojatne nove mjere neće biti usmjerene na pasivu već na aktivu, odnosno plasmane. Prema svemu sudeći, bit će to neka varijacija svojedobnog nameta obveze praktički beskamatnog upisa blagajničkih zapisa na prekoračenje stope rasta kreditnih plasmana (nebankovnom privatnom sektoru) iznad stpa koje središnja banka ocijeni prihvatljivima.

Bez poštede GOP-a.
"Informirali smo i Upravu Plive i Deutsche Bank da smo, u trenutku kad kupac u neku banku položi depozit, spremni s tom bankom sklopiti ugovor o repo poslu - da im privremeno prodamo (na neki rok) kune u protuvrijednosti tog depozita, tj. ukupne transakcije i nakon određenog roka prodamo onaj dio deviza koji stvarno ide stranim prodavateljima Plivinih dionica, po standardnom kupovnom/prodajnom tečaju na dan transakcije". Cilj je, naravno, da transakcija ne dovede do bitnih poremećaja na tržištu. Zato je HNB spreman uključiti se u operaciju, kroz repo osigurati kune i na kraju otkupiti za dio koji izlazi van. Ali to je isključivo posao s bankom kod koje će kupac položiti svoj depozit. No, u svemu tome zanimljivo je i pitanje tzv. granične obvezne pričuve (GOP). Guverner kaže kako središnja banka ni na koji način neće sugerirati u kojoj će se banci taj depozit položiti. Ako kupac izabere stranu banku, nema problema. Izabere li domaću, onda se na taj depozit obračunava GOP, osim ako se cijela transakcija obavi u jedan dan, što je izvedivo. izvor: www.poslovni.hr