Dow Jones oslabio je 96 bodova ili 0,38 posto, na 25.554 boda, dok je S&P 500 ojačao 0,30 posto, na 2.791 bod, a Nasdaq indeks 0,44 posto, na 7.591 bod.

Rast S&P 500 i Nasdaq indeksa zahvaljuje se izvješću koje je pokazalo da su u veljači u SAD-u potrošačke cijene blago porasle, 0,2 posto na mjesečnoj razini, što je u skladu s očekivanjima.

U posljednjih 12 mjeseci cijene su, pak, porasle 1,5 posto, što je njihov najslabiji rast od kraja 2016. godine.

To pokazuje da su inflacijski pritisci slabi, a kako se usporava i rasta američkog gospodarstva, tamošnja središnja banka Fed nema razloga za povećanje kamatnih stopa.

Fed posljednjih mjeseci poručuje da će biti strpljiv po pitanju podizanja kamata, pa sada većina analitičara procjenjuje da središnja banka u ovoj godini neće povećati kamate. Neki čak smatraju da bi ih pred kraj godine mogla i smanjiti, što ide u prilog tržištu kapitala.

I dok su S&P 500 i Nasdaq indeks porasli drugi dan zaredom, Dow Jones jučer je pao, što je ponajviše posljedica nastavka pritiska na dionicu Boeinga.

Nakon što je u ponedjeljak pala više od 5 posto, jučer je cijena dionice tog proizvođača zrakoplova potonula više od 6 posto, pa je zabilježila najveći dvodnevni gubitak od 2009. godine.

Pritisak na tu dionicu posljedica je pada Boeingovog putničkog zrakoplova u Etiopiji u nedjelju, pri čemu je poginulo više od 150 putnika.

Kako je to bio već drugi pad Boeingovog novog modela zrakoplova 737 MAX 8 u posljednjih pet mjeseci, mnogi zrakoplovni prijevoznici obustavili su letove tim modelom.

Na oprez ulagača na Wall Streetu ukazuje ispodprosječni obujam trgovanja. Na američkim je tržištima vlasnika jučer zamijenilo 6,7 milijardi dionica, dok je prosječni dnevni obujam u posljednjih 20 dana iznosio 7,4 milijarde.

I na europskim se burzama jučer trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,29 posto, na 7.151 bod, a pariški CAC 0,08 posto, na 5.270 bodova. Frankfurtski DAX oslabio je, pak, 0,17 posto, na 11.524 boda.