Dow Jones ojačao je 179 bodova ili 0,67 posto, na 26.966 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,77 posto, na 2.995 bodova, a Nasdaq indeks 0,75 posto, na 8.170 bodova.

Rekordni dosezi sva ta tri indeksa zahvaljuju se uvjerenju ulagača da će krajem ovoga mjeseca Fed smanjiti ključne kamatne stope jer svi posljednji podaci ukazuju na usporavanje rasta američkog gospodarstva.

Jučer je ADP, najveća američka agencija za zapošljavanje, objavila da je u lipnju broj zaposlenih u privatnom sektoru porastao za 102.000, dok su analitičari u anketi Reutersa očekivali 135.000.

I ostala izvješća, uključujući ona o građevinarstvu, proizvodnji, poslovnim investicijama i potrošnji kućanstava, ukazuju na usporavanje rasta gospodarstva u drugom tromjesečju.

„Podaci su miješani, nisu grozni, ali ukazuju na usporavanje rasta", kaže Thomas Martin, portfelj menadžer u tvrtki Globalt Investments.

Ogranak Feda u Atlanti objavio je jučer izvješće, prema kojemu je procjenu rasta gospodarstva u drugom tromjesečju smanjio s 1,5 na 1,3 posto na godišnjoj razini.

Zbog toga se očekuje da će Fed na sjednici krajem srpnja smanjiti kamatne stope.

Trgovci na tržištu novca procjenjuju da je gotovo sigurno da će Fed kamate smanjiti za 0,25 postotnih bodova, a postoji oko 30 posto izgleda da će kamate srezati za oštrijih 0,50 postotnih bodova.

Podršku tržištu pruža i nada ulagača u trgovinski dogovor između SAD-a i Kine, nakon što su prošloga vikenda predsjednici SAD-a i Kine Donald Trump i Xi Jinping dogovorili nastavak trgovinskih pregovora i da SAD neće povećati carine na kineski uvoz dok traju pregovori.

Zahvaljujući tome, jučer su porasle cijene dionica u većini od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa, dok je obujam trgovanja bio mršav jer se zbog praznika u četvrtak trgovalo skraćeno.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,66 posto, na 7.609 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,71 posto, na 12.616 bodova, a pariški CAC 0,75 posto, na 5.618 bodova.

Europske ulagače ohrabrio je prijedlog čelnika Europske unije da nova predsjednica Europske središnje banke bude sadašnja čelnica MMF-a Christine Lagarde kada Mariju Draghiju u listopadu istekne mandat.

Taj prijedlog još bi trebao potvrditi Europski parlament, a ulagači vjeruju da će, poput Draghija, Lagarde voditi poticajnu monetarnu politiku.