Dow Jones skliznuo je 799 bodova ili 3,10 posto, na 25.027 bodova, dok je S&P 500 potonuo 3,24 posto, na 2.700 bodova, a Nasdaq indeks 3,80 posto, na 7.158 bodova.

Za S&P 500 indeks to je najveći dnevni pad u posljednja dva mjeseca, čime je izgubio sav dobitak od ponedjeljka i dio dobitaka od prethodnoga tjedna.

U ponedjeljak su, naime, cijene dionica snažno porasle zahvaljujući dogovoru između predsjednika SAD-a i Kine Donalda Trumpa i Xi Jinpinga da neće u idućih 90 dana uvoditi nove carine i da će u tom razdoblju pregovarati o otvorenim trgovinskim pitanjima.

No, već u utorak entuzijazam je splasnuo jer ulagači nisu uvjereni da će sva otvorena pitanja između Washingtona i Pekinga biti riješena u tih 90 dana.

Tim više što niti jedan od dogovora za koje Washington kaže da su postignuti, uključujući smanjenje carina na uvoz američkih automobila u Kinu sa 40 posto, nije na ′papiru′.

„Rasprodaja dionica posljedica je pažljivije analize razgovora o carinama i zaključka da ništa nije riješeno. Preostaje još puno posla, pa je splasnula euforija od prethodnoga dana kada je tržište poraslo na temelju naslova, a ne sadržaja", kaže Delores Rubin iz fonda Deutsche Bank Wealth Management.

U 10 od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene su dionica jučer pale, a među najvećim je gubitnicima, s padom od 4,4 posto, bio industrijski sektor, koji je vrlo osjetljiv na trgovinska pitanja.

Za 4,4 posto pao je i S&P indeks financijskog sektora, koji je vrlo osjetljiv na kretanja u gospodarstvu i na tržištu obveznica.

Loši signali s tržišta obveznica

Ulagače je, naime, zabrinuo pad prinosa na američke državne obveznice, pri čemu je prinos na 10-godišnje obveznice zaronio na 2,94 posto, najnižu razinu od polovice rujna.

Zbog toga se razlika između prinosa na 10-godišnje i dvogodišnje obveznice smanjila na najnižu razinu u više od 10 godina.

A ta se razlika pažljivo prati na tržištu jer je tzv. inverzija krivulje prinosa, odnosno veći prinosi na dvogodišnje nego na 10-godišnje obveznice, uvijek u posljednjih 50 godina prethodila recesiji.

Dio krivulje već je u inverziji, pa su tako već drugi dan zaredom prinosi na dvogodišnje i trogodišnje obveznice veći nego na petogodišnje.

„Na tržištu se pojavljuju strahovanja od inverzije krivulje prinosa i znači li to da gospodarstvu prijeti recesija", kaže Chuck Carlson, direktor u tvrtki Horizon Investment Services.

A prinosi na obveznice pod pritiskom su od prošloga tjedna kada je predsjednik Feda Jerome Powell kazao da su kamate američke središnje banke blizu neutralnih razina, odnosno onih koje niti potiču niti pritišću gospodarstvo.

To je protumačeno kao poruka da bi ciklus povećanja kamata, koji traje tri godine, mogao biti pri kraju.

Kako je to pozitivno za tržište dionica, prošloga je tjedna S&P 500 indeks skočio 4,8 posto, što je bio njegov najveći tjedni dobitak u posljednjih sedam godina.

Doduše, analitičari očekuju da će Fed u prosincu još jednom povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, već četvrti put ove godine.

No, smatraju i da bi u idućoj godini Fed mogao usporiti tempo povećanja kamata jer se usporava rast najvećih svjetskih gospodarstava, što bi moglo negativno utjecati i na američko, i jer su cijene nafte posljednjih mjeseci oštro pale, što bi moglo izazvati slabljenje inflacijskih pritisaka.

Međutim, analitičare je jučer pokolebao John Williams, predsjednik ogranka Feda u New Yorku, kazavši da bi trebalo očekivati povećanje kamata središnje banke još otprilike godinu dana i pažljivo pratiti rizike na koje ukazuju financijska tržišta.

„Ovo pokazuje da možda Fed ubuduće i neće biti toliko popustljiv koliko su neki pomislili", kaže Joseph LaVorgna, ekonomist u tvrtki Natixis.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,56 posto, na 7.022 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,14 posto, na 11.335 bodova, a pariški CAC 0,82 posto, na 5.012 bodova.