Na Wall Streetu su u srijedu burzovni indeksi porasli, što se ponajviše zahvaljuje rastu energetskog sektora, nakon znatnog skoka cijena nafte, ali i oporavku tehnološkog sektora.

Dow Jones ojačao je 0,26 posto, na 49.662 boda, dok je S&P 500 porastao 0,56 posto, na 6.881 bod, a Nasdaq indeks 0,78 posto, na 22.753 boda.

Pritom je najviše, u prosjeku 2 posto, porastao energetski sektor jer su cijene nafte u SAD-u skočile više od 4 posto nakon vijesti o zastoju pregovora između Washingtona i Teherana o iranskom nuklearnom programu.

Rastu indeksa pridonio je i oporavak tehnološkog sektora. Cijena dionice Amazona porasla je 1,8 posto, Nvidije 1,6, Microsofta 0,7, a Meta Platformsa 0,6 posto.

U posljednje vrijeme taj je sektor nestabilan, pa jedan dan poraste, a drugi padne. Jer, ulagači se plaše da su cijene dionica tehnoloških divova previsoke, s obzirom da su godinama snažno rasle, zahvaljujući euforiji u vezi razvoja umjetne inteligencije (AI).

Osim toga, veliko je pitanje u kojoj će se mjeri golema ulaganja u AI-razvoj isplatiti.

U fokusu ulagača bio je jučer i zapisnik s nedavne sjednice Feda, koji je pokazao da su gotovo svi čelnici središnje banke glasali da se kamatne stope zadrže nepromijenjene.

No, bila su podijeljena mišljenja po pitanju što se očekuje ubuduće.

Na tržištu se, pak, procjenjuje da postoji oko 50 posto izgleda da će Fed do sjednice u lipnju smanjiti kamate za 0,25 postotnih bodova.

Unatoč rastu indeksa, na tržištu vlada oprez, na što ukazuju ispodprosječni obujam trgovanja. Na američkim je burzama vlasnika jučer zamijenilo oko 16,8 milijardi dionica, dok je prosječni dnevni obujam u posljednjih 20 dana iznosio 20,7 milijardi.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,23 posto, na 10.686 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,12 posto, na 25.278 bodova, a pariški CAC 0,81 posto, na 8.429 bodova.