Na Wall Streetu su u srijedu burzovni indeksi blago pali, nakon snažnog rasta dan prije, jer su ulagači i dalje nesigurni, s obzirom da će Fed nastaviti povećavati kamatne stope, što bi moglo izazvati recesiju.

Dow Jones skliznuo je 47 bodova ili 0,15 posto, na 30.483 boda, dok je S&P 500 oslabio 0,13 posto, na 3.759 bodova, a Nasdaq indeks 0,15 posto, na 11.053 boda.

U utorak su burzovni indeksi skočili više od 2 posto, već 10. put od početka godine, no dosad su svaki put brzo izgubili te dobitke i skliznuli još niže.

U srijedu su indeksi izgubili dio dobitaka od prethodnoga dana i ponovno se trgovalo vrlo nestabilno, kao i prethodnih tjedana, jer ulagači nisu sigurni da je najgore prošlo i da slijedi oporavak tržišta.

Od početka godine S&P 500 indeks pao je više od 20 posto i zaronio u područje ′medvjeda′.

Posljedica je to povećanja kamatnih stopa američke središnje banke kako bi suzbila inflaciju, koja se kreće na najvišim razinama u 40 godina, iznad 8,5 posto.

Od ožujka je Fed povećao ključne kamate za 1,5 postotnih bodova, pa se sada kreću u rasponu od 1,5 do 1,75 posto, što je njihova najviša razina od ožujka 2020. godine i izbijanja koronakrize.

A slijede i daljnja povećanja kamata, pa bi, prema procjenama Fedovih čelnika, krajem godine kamate mogle dosegnuti i 3,4 posto, najvišu razinu od 2008. godine.

Jučer je predsjednik Feda Jerome Powell u izvješću Kongresu kazao da je središnja banka predana tomu da spusti inflaciju na ciljanih 2 posto i održi snažno tržište rada.

No, priznao je i da postoji mogućnost recesije.

Niz analitičara već dulje vrijeme upozorava da zbog brzog i oštro povećanja kamatnih stopa slijedi usporavanje rasta gospodarstva, pri čemu rastu rizici od recesije.

I to ne samo recesije u američkom, nego i svjetskom gospodarstvu jer i u mnogim drugim zemljama središnje banke podižu kamatne stope kako bi zauzdale inflaciju.

Osim visoke inflacije i rasta kamata, ulagače zabrinjavaju i posljedice rata u Ukrajini te poremećaji u nabavnim lancima, stoga nisu baš skloni rizičnijim investicijama, kao što su dionice.

„Tržište je i dalje nestabilno. Jasno je da još nismo izašli iz šume, razloga za zabrinutost i dalje ima", kaže King Lip, strateg u tvrtki Baker Avenue Asset Management.

Najviše su jučer pale, u prosjeku 4,2 posto, cijene dionica u energetskom sektoru, što je posljedica pada cijena nafte.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,88 posto, na 7.089 bodova, dok je frankfurtski DAX indeks skliznuo 1,11 posto, na 13.144 boda, a pariški CAC 0,81 posto, na 5.916 bodova.