Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman poručio je da hrvatskom tržištu kapitala treba dati priliku. Naš način zaduživanja i bankocentrični sustav doveo je do toga da je tržište kapitala, nakon velikog optimizma prije deset godina, zapravo "zamrlo", kaže Žigman.

Tu navodi događaje poput financijske krize, zatim dugotrajnu recesiju, uvođenje poreza na kapitalnu dobit te naposljetku slučaj Agrokor, koji je, po njegovim riječima, doslovno s tržišta kapitala izbrisao dionice u koje su hrvatski investitori i građani jako vjerovali.

"Ovu konferenciju smo posvetili upravo tome da se ponovno probudi želja i volja malih investitora da investiraju u hrvatsko tržište kapitala kako ono ne bi ostalo na ovoj jednoj razini, čekajući da se nešto slučajno dogodi", rekao je Žigman.

Po njegovim riječima, novi Zakon o tržištu kapitala alat je koji omogućuje vraćanje povjerenja malih ulagača, pri čemu je želja da potencijalni ulagači znaju što se do zadnjeg detalja događa s kompanijama koje su na burzi. Zakon omogućuje nadziranje izdavatelja pri čemu će mali investitori biti sigurni da su, u trenutku kada žele investirati na burzi, ti izdavatelji u potpunosti otvoreni, transparentni i odgovorni u svom poslovanju, istaknuo je.

Poručio je da bi hrvatsko tržište kapitala u budućnosti trebalo biti mjesto na kojem će svi s punim povjerenjem ulagati u budućnost hrvatske ekonomije.

"Tržište nije umrlo ali dobro, debelo spava zimski san", ocijenio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, poručujući da Vlada zajedno s regulatorom poduzima niz aktivnosti kojima želi preokrenuti taj trend.

"Učiniti ćemo sve što je potrebno da bi naše tržište postalo konkurentno i privuklo kvalitetne kompanije na uvrštenje dionica ili drugih financijskih instrumenata na burzi te kako bi se uklonile prepreke za investiranje u Hrvatsku, a njih još uvijek ima puno više no što bi svi zajedno htjeli", rekao je je Tolušić.

Hrvatsko tržište kapitala vapi za novim izdavateljima i ulagačima, poručio je, navodeći i podatke je udio prometa dionica u BDP-u smanjen s pet posto u 2008. na samo jedan posto u 2018. godini.

Ministar financija Zdravko Marić ocijenio je da je novi Zakon o tržištu kapitala ogroman iskorak i zahvat, a njegove su osnovne intencije cjelovitost i transparentnost sustava, s velikim naglaskom na zaštitu ulagatelja, odnosno sudionika tržišta kapitala. Pritom je Hanfi povjerena velika uloga i odgovornost, kao glavnom regulatoru koji nadzire sam tijek i provedbu brojnih odredbi samog zakona.

Zakon prepoznaje i segment malog i srednjeg poduzetništva. "Ovim zakonom dan je jedan mali doprinos da se stvaraju platforme koje bi bile na raspolaganju malim i srednjim poduzetnicima, ali jako dobro znamo da se to ništa ne može dogoditi preko noći", poručuje Marić.

Istaknuo je i važnost unije tržišta kapitala, proces koji se vodi na razini članica EU, u koji krenulo jer se EU suočava s problemima startupova i malih i srednjih poduzetnika koji u svojim inicijalnim fazama traže izvore financiranja za rast i razvitak, a s druge strane sektor stanovništva ni približno ne iskorištava potencijal svoje štednje. Pritom su ulagatelji na tržištima suočeni s brojnim barijerama, a tu je i činjenica da je EU i dalje u popriličnoj mjeri bankocentrična.

U kontekstu buđenja tržišta kapitala, apostrofirao je i važnost razvijanja i produbljivanja financijske pismenosti, po čemu smo, po brojnim indikatorima, ispod prosjeka EU.