U trima dnevnim novinama već jučer je osvanuo cjenovni raspon za dionice HT-Hrvatskih telekomunikacija u javnoj ponudi. Kako su sve precizno tipovale na raspon od 240 do 310 kuna, nema mnogo dvojbi o pouzdanosti izvora i informacije. Tako bi današnje službene objave iz Vlade i Hanfe (koja odobrava Prospekt za javnu ponudu dionica) trebale biti samo potvrda okvira unutar kojeg će se na kraju razdoblja upisa/predbilježbi odrediti konačna cijena. Polazeći od najavljene količine dionica u tom IPO-u, realno je očekivati da će Vlada njime priskrbiti između 4,5 i 5,8 milijarde kuna prihoda. Toliki utržak proizlazi iz očekivanja da će potražnja za dionicama biti takva da će se u konačnici ipak prodati 18,83 milijuna dionica ili 20+3 posto dionica T-HT-a iz državnog portfelja, a ne 20 posto (16,38 milijuna dionica) koliko je odlukom o toj javnoj ponudi najavljeno kao najmanji udjel za prodaju. Pritom će građanima koji namjeravaju sudjelovati u IPO-u i pritom uplate maksimalni iznos povlaštene kupnje (38.000 kuna) pripasti najmanje 122, a najviše 158 dionica. Onim strpljivijim među njima, koji će dionice zadržati godinu dana od vlasničkog upisa, u listopadu 2008. pripast će još između 12 i 15 nagradnih dionica, ovisno o konačnoj cijeni u IPO-u.Kako je za građane i u slučaju T-HT-a povlašteni upis definiran limitom ukupne prodajne cijene a ne brojem dionica, za ostale zainteresirane ulagače objava raspona cijene nudi nešto konkretniji orijentir koliko bi dionica mogla progutati povlaštena kupnja. Uz pretpostavku da konačna cijena dionice na kraju bude u sredini spomenutog cjenovnog raspona (275 kuna) dvadesetpostotni paket dionica građani bi posve progutali u slučaju da ih 'optimalni paket' upiše oko 118 tisuća. Budući da se u dosadašnjim špekulacijama o mogućem rasponu cijene često baratalo niže postavljenim rasponom, a u međuvremenu je T-HT najavio i izvanrednu isplatu dividende u iznosu 2,4 milijarde (odljev 29 kuna po dionici), moguće je da će dio neodlučnih građana objava cjenovnog raspona pokolebati iako su dosad izbacivane brojke nerijetko bile puko klađenje na cjenovni okvir u kojemu su računice uvelike bile vođene snagom predizbornih motiva Vlade. No, i procjene o tome koliko bi se građana moglo odazvati na upis dionica nisu osobito pouzdan oslonac, premda je logično polazište za kalkulacije iskustvo s IPO-om Ine koje je svakako ohrabrujuće te tajming telekomunikacijskog IPO-a oko dva mjeseca prije izbora. U Vladi, navodno, očekuju da bi u IPO-u moglo sudjelovati oko 70 tisuća ljudi, što je znatno ispod većine dosadašnjih licitiranja mogućim odzivom, a ona posljednjih tjedana mahom nisu išla ispod 100 tisuća.Kako god bilo, u odnosu na špekulacije o rasponu cijene od npr. 200-250, uz koje bi već 90-ak tisuća građana 'potrošilo' 20-postotni paket, raspon 240-310 kuna ipak daje veće izglede da domaći institucionalni ulagači neće dobiti baš mrvice. Među financijskim profesionalcima, naime, smatra se da je dodatnih tri posto dionica preko 20-postotnog paketa zapravo Vlada rezervirala za strane ulagače, odnosno Londonsku burzu, uz argument podrške stabilnosti cijene dionice u burzovnom trgovanju. Dio velikih domaćih institucionalnih investitora tako je već u fazi preliminarnog iskazivanja interesa s predstavnicima nositelja IPO-a jasno indicirao kako im je važnije da dobiju nešto više dionica pa makar i uz malo višu cijenu negoli da cijena bude niža pa da na kraju dobiju tek simbolične kvote. A nema sumnje i da je Vlada u rasponu 240-310 vodila brigu o tome da uoči izbora ne bude ljutih birača-dioničara T-HT-a.