Pozitivan 'odbijanac' koji se dogodio s cijenama dionica na burzi dobrodošao je predah za burzovne igrače, no većina ih je svjesna i da turbulencije i kolebljivost time neće prestati. Tako i hitni sastanak u Hanfi, sazvan s ciljem traženja rješenja za investicijske fondove suočene s bijegom ulagača i problemom unovčivosti preostala portfelja, samo odrađen s više optimizma po otvaranju burze.

Dodatne uplate

Predstavnici investicijskih i mirovinskih fondova, članovi njihovih nadzornih odbora i vodstvo Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga u ponedjeljak su usuglasili prijedlog osnivanja tzv. interventnog fonda, a istom je prilikom Agencija najavila i izmjenu pravilnika o vrednovanju imovine investicijskih fondova te pravilnika o ograničenju ulaganja mirovinskih fondova. Novi će 'namjenski' fond inicijalno raspolagati sa 150 milijuna kuna koje će participanti uplatiti na rok od pet godina, ali otvorena je i mogućnost dodatnih uplata u slučaju potrebe. U Hanfinu priopćenju o sastanku ta se inicijativa opisuje kao "model urednog izlaska pojedinih fondova s tržišta, koji se aktivira prije odluke o obustavi isplate, isplati 'in specie' i/ili likvidaciji fonda". "Interventni fond" bit će u obliku otvorenog investicijskog fonda s privatnom ponudom, a u nj će novac uplatiti sva četiri obvezna mirovinska fonda - AZ, Raiffeisen, PBZ-Croatia osiguranje te Erste plavi, ali i četiri vodeća društva za upravljanje investicijskim fondovima - ZB Invest, PBZ Invest, Erste Ivest i Raiffeisen Invest, shodno njihovim tržišnim udjelima. Upravljanje ovim specijalnim fondom povjerit će se odabirom na temelju pozivnog natječaja, stoji u priopćenju. To će društvo izraditi i Prospekt i statut fonda te ga već danas (u utorak) podnijeti na na odobrenje Hanfi. Naknade za upravljanje, kažu, bit će minimalne, a investicijski fond koji bi koristio sredstva interventnog fonda, može ih koristiti isključivo za isplatu udjelničara te se mora likvidirati. Prema informacijama Poslovnog dnevnika, fondom bi trebalo upravljati neovisno društvo, izvan kruga uplatitelja u fond, a u krugu kandidata za ulogu fond menadžera su ICF Invest, OTP Invest i Interkapitalovo društvo za upravljanje fondovima, ICAM. Budući da interventni fond predviđa ponajpije otkup slabo likvidne imovine fondova koji će se potom i ugasiti, jedno od pitanja koje se nameće je, dakako, koliko bi potencijalnih kandidata bilo za korištenje tog fonda.

Diskontni otkup

Odgovor na to pitanje daje statistika, ali ona od rujna baš i nije čvrst orijentir, jer su upravo u dva listopadska tjedna bili i nagliji padovi cijena i jače panične reakcije ulagača. Osim toga, na obraćanje specijalnom fondu nitko se ne prisiljava. Taj fond je zapravo samo šansa da se diskontnim otkupom imovine koja trenutno nije likvidna ipak isplate udjelničari umjesto da se proglašava nemogućnost isplate. Neki od participanata ipak će naglasiti kako u tzv. interventnom fondu ne treba zaboraviti ni komercijalnu notu. Vrlo pojednostavljeno, upravljačka društva koja uplaćuju novac u njega samo imaju mogućnost čekati da imovina koja je danas neutrživa s vremenom to postane, a njima za godinu-dvije-tri vjerojatno i donese neku zaradu.