Građani su poneseni preuzimanjem Plive i zaradom koju su u relativno kratkom roku ostvarili vlasnici Plivine dionice - iako bi se u slučaju ulaganja u Inu analogija s Plivom mogla pokazati posve pogrešnom.
Godinu i pol dana od starta procesa, danas konačno počinje završnica velike privatizacije - objavama u medijima investitori su pozvani da podnesu obvezujuće ponude za kupnju maksimalno 17 posto (15 plus potencijalna opcija dodatne prodaje do dva posto) redovnih dionica Ine. Budući investitori - građani koji ponudu do 38.000 kuna mogu podnijeti uz pravo prvenstva i posebne pogodnosti te oni koji nemaju prava na pogodnosti, a mogu kupovati i preko tog iznosa - danas će kroz službenu objavu Vlade Republike Hrvatske i oglase Raiffeisen banke i Fine dobiti prve upute kako da kroz obvezujuću ponudu iskažu svoj interes za kupnju Ininih dionica. Istodobno, u zagrebačkom hotelu Esplanade već u 9 sati počinje veliki ispit za članove Uprave Ine - road show na kojem će se poslovanje kompanije prvi put prezentirati prema uzusima koje nameću buduće burzovne kotacije kompanije. Zagrebačka prezentacija namijenjena je hrvatskim institucionalnim investitorima, a dan kasnije se, za ulagače iz srednje Europe, nastavlja u Beču. U dva tjedna predstavnici Ine i savjetnika trebali bi, uz europske centre, obići i četiri velika grada u SAD-u budući da će u Ininu dionicu na Londonskoj burzi moći investirati i američki investitori. Premda je Vladi važno da građani privatizaciju Ine prepoznaju kao “svoju” dijelom i zbog glasova na koje zbog toga računa u izbornoj godini, zbog burzovnih pravila ni ona ni ostali sudionici privatizacijskog procesa - predstavnici Ine i savjetnika - ne smiju nagovarati investitore na kupnju dionica. Nesporno je, međutim, da će Inine dionice biti važan dio promidžbene kampanje za izbore koji će se održati u studenom naredne godine jer će otprilike u to vrijeme biti dioba besplatnih dionica za sve građane koji svoj paket Ine nisu prodali unutar godinu dana.
No i bez te političke dimenzije čini se da je preliminarni interes građana za upis dionica Ine golem. Inače, pasivni ulagači – procjene su da svega 15-ak tisuća građana godišnje obavi više od 10 transakcija na burzi – poneseni su vjerojatno velikim preuzimanjem Plive i zaradom koju su pod medijskim reflektorima u relativno kratkom roku ostvarili vlasnici Plivine dionice iako bi se u slučaju Ine analogija s Plivom mogla pokazati posve pogrešnom.

Različite investicije.
Naime, riječ je o različitim vrstama investicija, pri čemu ulaganje u Inu ne nosi obilježja investicije isplative na kratki rok. Uostalom, prognoze konzultanata kažu kako je raspon povrata od tri do pet godina, a analitičari pritom upozoravaju kako je ipak riječ o kupnji dionice rizičnog papira čija će vrijednost ubuduće ovisiti o nizu detalja vezanih za poslovanje kompanije, ali i kretanja na tržištu. Oprezniji među njima podsjećaju na veliki gubitak koji su, recimo, imali investitori prilikom IPO-a Deutsche Telekoma. Premda će banke, prije svega RBA, ponuditi građanima namjenske kredite za kupnju Ininih dionica (zalog kredita bit će Inine dionice), očekuje se da će građani za ovaj upis ponajprije posegnuti za ušteđevinom. Naime, oni koji se budu odlučili za upis pomoću kreditne poluge (čuje se da će se kamatna stopa vrtjeti od devet posto naviše) i koji kane dionicu držati duže od godinu dana svjesno se odriču državnog dara – jedne besplatne dionice na 10, ako se paket ne prodaje najmanje godinu dana, kamata će im pojesti vrijednost darovanih dionica. Građani koji upišu maksimalnih 38.000 kuna na dar će dobiti dvije takve dionice. Budući da se računa da neće biti previše onih koji će se odreći toga prinosa, pretpostavlja se da će se u Inu ipak više prelijevati štednja. Međutim, kad je riječ o kalkulacijama s interesom građana, doista bi za buduću cijenu dionice bilo dobro da on ne prijeđe 50-ak posto ponuđenog broja dionica. Čuje se, naime, da inozemni institucionalni investitori iskazuju velik interes i nude dobru cijenu, a ako im za upis ne ostane primamljva kvota, mogli bi porazmisliti o investiranju u Inu u primarnoj ponudi. Takav scenarij nikome ne odgovara, a upitnim čini i izlistavanje na Londonskoj burzi.

Premalo vremena za upis?
Dosta je skepse o vremenskim odrednica ovoga posla. Prije svega se sumnjalo da projekt neće biti pripremljen na vrijeme te da će upis započeti tjedan dana poslije. Također se postavlja pitanje jesu li dva tjedna (radni dani unutar dva tjedna) previše ili premalo za kampanju upisa. U poslovnicama RBA i nekim Fininim poslovnicama od danas se očekuje gužva, no nitko se doista ne želi upuštati u preliminarne procjene broja građana koji će se defilirati pred šalterima, zanimajući se za Inine dionice.

Obvezujuće ponude pravnih osoba.
• Pravne osobe interes mogu iskazati na dva načina: induciranjem ukupnog kunskog iznosa koji su spremni platiti za dionice ili induciranjem najviše cijene unutar raspona cijena koje su spremne platiti za kupnju dionica i broja dionica koje žele kupiti po toj cijeni.
• Za podnošenje indikativnih ponuda pravnih osoba točno su određene poslovnice u kojima se to može obaviti kao detalji i potrebnoj dokumentaciji.
• Pravne osobe koje, primjerice, nemaju transakcijske račune u RBA morat će dostaviti dokumente poput izvatka iz sudskog registra, obavijest o NKD razvrstavanju, identifikacijski dokument ovlaštene osobe.
• O iznosu koji je potrebno uplatiti ako njegova ponuda bude prihvaćena, pravna osoba će biti obaviještena jedan radni dan nakon raspodjele dionica, a uplatu će biti potrebno izvršiti najkasnije do roka koji će biti naznačen u obavijesti o raspodjeli dionica s pozivom na uplatu u za to naznačenim poslovnicama ili putem internetskog bankarstva.

Obvezujuće ponude građana.
• Građani s pravom prvenstva i posebnu pogodnost svoj će interes moći iskazati u obvezujućoj ponudi tako da indiciraju iznos koji će platiti za Inine dionice, najviše do 38.000 kuna, osim u slučaju da interes za kupnju bude veći od ukupnog broja dionica izloženih prodaji u IPO-u. Tada će se svim građanima proporcionalno smanjiti zatraženi broj dionica.
• Građani bez prava prvenstva indiciraju ponudu na bilo koji iznos, a Vlada RH ima diskrecijsko pravo prihvatiti je u cijelosti ili djelomično bez navođenja razloga.
• Svaki ponuditelj moći će podnijeti nekoliko obvezujućih ponuda ovisno o iznosu koji želi platiti.
• Hrvatski državljanin koji želi podnijeti obvezujuću ponudu u iznosu većem od 38.000 kuna mora podnijeti dvije ponude, jednu uz prava pogodnosti do tog iznosa, a drugu bez toga u preostalom željenom iznosu.
• Prilikom podnošenja obvezujuće ponude građani dokumentom moraju potvrditi status hrvatskog državljanina i moraju priložiti karticu tekućeg računa otvorenog u bilo kojoj banci u RH kako bi im se mogao izvršiti povrat u slučaju uplate viška sredstava.
• Detaljno su definirani uvjeti u slučaju korištenja mogućnosti podnošenja ponude u svojstvu zakonskog zastupnika malodobnog djeteta ili opunomoćnika druge osobe.
• Uplatu sredstava nije nužno izvršiti prilikom podnošenja obvezujuće ponude, a osim u poslovnicama uplata će biti moguća i putem Interneta, telefonskog i bankarstva putem mobitela.
• Ako se izračunom dobije broj dionica koji nije cijeli broj, zaokruživt će se na niže
• Dionice će biti registirarane kod SDA tri dana nakon raspodjele dionica i utvrđivanja prodajne cijene, a SDA će nekoliko dana nakon registracije poslati obavijest o točnom broju raspoređenih dionica.
• Povrat viška sredstava ili ukupnog iznosa u slučaju da ponuda nije prihvaćena realizirat će se u roku od sedam dana bez obračuna kamata i troškova platnog prometa.
izvor: www.poslovni.hr