Unatoč porezno povoljnijem tretmanu reinvestirane dobiti, većina kompanija iz sastava indeksa CROBEX odlučila je zadržati dosadašnju dividendnu politiku.

Prema podacima portala Mojedionice te službenih objava kompanija na stranicama Zagrebačke burze, većina kompanija iz sastava CROBEX-a koje isplaćuju dividendu u dosadašnjem je dijelu godine odlučila zadržati dividende na istoj razini kao i lani ili ih dobrano smanjiti. Rijetki koji su odlučili povećati iznos dividende su Ericsson Nikola Tesla koja je ove godine odlučila počastiti dioničare s čak 88,2 posto većom dividendom od 320 kuna po dionici. U toj je skupini još i Atlantic Grupa čija je ovogodišnja dividenda od 10,5 kuna po dionici za 16,7 posto viša nego lani te HUP Zagreb s 12,5-postotnim rastom iznosa dividende.

Podaci Središnjeg klirinškog depozitarnog društva govore da su kompanije iz sastava CROBEX-a do kraja svibnja isplatile 753,7 milijuna kuna dividende. Među najvećim domaćim kompanijama, HT prednjači po rezanju iznosa dividende. Iako mu se lanjska dobit smanjila za gotovo 15 posto na 1,4 milijarde kuna, ovogodišnja dividenda od devet kuna manja je za više od 56 posto u odnosu na lanjsku. Naime, dioničari najvećeg domaćeg telekoma odlučili su da se za dividendu izdvoji 737 milijuna kuna, a da se 694 milijuna kuna upotrijebi za povećanje temeljnog kapitala. Ostatak je raspodijeljen u zadržanu dobit.Na zadržavanje cjelokupne dobiti - baš kao i prošle godine - odlučili su se i dioničari Zagrebačke banke koja je spremila 465,3 milijuna kuna. Zadržavanje dobiti i trend povećanja temeljnog kapitala svakako ima veze s poreznim tretmanom dobiti. Podsjetimo, dividende se oporezuju s 12 posto, a na reinvestiranu dobit kompanije dobivaju porezne olakšice.

Davor Špoljar, stariji analitičar tržišta kapitala u Službi za ekonomska istraživanja Erste banke ocjenjuje da je porezni tretman reinvestirane dobiti zasigurno utjecao na odluke pojedinih kompanija za zadržavanjem dijela zarada u poduzeću."Međutim, dugoročna odluka ovisit će o ciljanoj strukturi kapitala te mogućnosti profitabilnog reinvestiranja zadržanih zarada. U uvjetima globalno nižih kamatnih stopa, zadržavanje sredstava može rezultirati oportunitetnim troškovima kompanija. Osim toga, nagla promjena politike dividendi može izazvati reakciju postojećih dioničara te su stoga neke kompanije, neovisno o porezno povoljnijem tretmanu zadržanih zarada, ipak odlučile zadržati postojeću politiku dividendi", ocjenjuje Špoljar.