Sve izraženijem ubrizgavanjem novca u sustav Hrvatska narodna banka (HNB) snizila je troškove zaduživanja države po trezorskim zapisima što je pak rezultiralo slabijim interesom investitora za tim vrijednosnicama.

Prema analizi Raiffeisen banke, aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija najavljena za ovaj tjedan mogla bi proteći uz mlaki odaziv investitora s obzirom na neatraktivnost prinosa. Kako navode analitičari, nakon dvotjedne stanke Ministarstvo financija održalo je prošlog utorka aukciju trezorskih zapisa. "Unatoč skromnom odazivu i prihvaćanju gotovo svih ponuda, prinos na jednogodišnji kunski trezorski zapis dodatno je smanjen za dva bazna boda na 0,95 posto dok je prinos na trezorski zapis uz valutnu komponentu iste ročnosti spušten na 0,25 posto, odnosno za 65 baznih bodova", stoji u analizi.

Još 1. rujna prošle godine prinos na kunske "trezorce" iznosio je 1,50 posto što znači da je do današnjih dana pao gotovo 37 posto. Kada se tome pridoda činjenica da se kamatne stope na domaćem tržištu novca kreću na vrlo niskim razinama, ne treba čuditi što su prinosi na trezorske zapise pomoću kojih država održava tekuću likvidnost na povijesno niskim razinama. Ministarstvo financija najavilo je novu aukciju trezorskih zapisa za ovaj tjedan kada namjerava izdati 700 milijuna kunskih "trezoraca", dok je na dospijeću gotovo dvostruko više, odnosno 1,37 milijardi kuna, podsjećaju u RBA.

Glavni ekonomist SG-Splitske banke Zdeslav Šantić ističe kako je već duže vrijeme niska razina prinosa na trezorske zapise posljedica ekspanzivne monetarne politike HNB-a zbog čega imamo izuzetno visok višak kunske likvidnosti u sustavu. "Strukturne repo aukcije HNB-a još su više gurnule prinose prema niže. Samim tim, trenutna razina prinosa ne oslikava potrebe države za refinanciranjem na domaćem tržištu ili rizik", kaže Šantić.

"Manji interes investitora pripisujem i njihovoj pripremi za predstojeće izdavanje obveznice. U kratkom roku ne vidimo rizike, pogotovo u uvjetima deflacije i jačanja kune, koji bi mogli dovesti do značajnije promjene u politici središnje banke, a samim tim i prinosi će se zadržati na niskim razinama", ocjenjuje Šantić.