Izglasavanje izlaska Velike Britanije iz Europske unije, potez bez presedana koji je iznenadio cijeli svijet, utjecat će na europsko gospodarstvo i financijsku industriju, no u kojoj mjeri ovisit će o rezultatima pregovora, koji još nisu ni započeli, istaknuto je u ponedjeljak na okruglom stolu "Brexit-katastrofa ili prilika?".

"Sigurno je da će izlazak Velika Britanije iz Europske unije imati snažan utjecaj na europsko gospodarstvo te da će dovesti do brojnih promjena i restrukturiranja unutra financijske industrije, no procedura izlaska i vremenski okvir nisu jasno definirani, pa je stupanj neizvjesnosti visok", istaknuo je glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke Zdeslav Šantić na okruglom stolu  u organizaciji Akademije Zagrebačke burze.

Zbog visokog stupnja neizvjesnosti, upozorila je znanstvena savjetnica Ekonomskog instituta Zagreb Sandra Švaljek, rasponi procjena mogućih posljedica Brexita u svim pokazateljima jako su veliki.

"Prvi efekt Brexita bila je devalvacija funte, čime su se povećala očekivanja inflacije u Velikoj Britaniji", kazala je Švaljek, dodavši da se očekuje se da će iduće godine stopa inflacije u toj zemlji ojačati između 2 i 4 postotna boda. Primjetno je, navodi, i smanjenje apetita za ulaganjima, čiji pad se očekuje u rasponu od 15 do 20 posto, uz nepovoljan utjecaj toga na nova radna mjesta, plaće i nezaposlenost.

Što se tiče dugoročnih efekata, navodi Švaljek, oni će ovisiti o statusu Velike Britanije nakon završetka pregovora, a to bi moglo biti od statusa članice europskog ekonomskog prostora do statusa obične članice Svjetske trgovinske organizacije. Procjene se kreću od onih najoptimističnijih da bi 2030. godine razina britanskog BDP-a mogla biti svega 2 posto niža nego da nije bilo Brexita, do najpesimističnijih da bi mogla biti od 9 do 10 posto niža.

Kao najugroženiji sektor Švaljek je izdvojila financijske usluge zbog njihove koncentracije u Britaniji, budući da se oko 80 posto svih financijskih transakcija u EU inicira u toj zemlji. Navela je i kemijsku te industriju motornih vozila zbog razmjera britanske trgovinske razmjene u tom segmentu sa zemljama EU-a.

Od zemalja EU-a koje bi mogle najviše biti ugrožene Brexitom navela je one s većom trgovinskom razmjenom s Britanijom poput Irske, Nizozemske, Belgije  i Švedske. "Hrvatska, s trgovinskom razmjenom s Velikom Britanijom od svega 0,5 posto BDP-a, neće jako osjetiti negativne efekte. U turizmu će glavni kanal utjecaja na Hrvatsku biti preko valutnog tečaja što bi moglo utjecati na potražnju, iako ne u velikoj mjeri, jer je Hrvatska još uvijek povoljna za britanske turiste", ocjenjuje Švaljek.

Viceguverner Hrvatske narodne banke Michael Faulend kazao je da su središnje banke odmah reagirale kako bi neutralizirale početne neizvjesnosti Brexita zadržavanjem niskih kamatnih stopa. "Niske kamatne stope povoljno djeluju na tržište, no pitanje je koliko dugo će to trajati", istaknuo je.

Predsjednik Uprave OTP Investa Darko Brborović navodi da financijsko tržište zbog labave monetarne politike središnjih banaka, suočeno s negativnim kamatnim stopama traži alternativna rješenja, pa se sve više ulaže u državne obveznice, a potom u dionice i nekretnine. "Tržišta su toliko ovisna o potezima središnjih banaka da to više nije zdravo", ustvrdio je. Na dugi rok , dodao je Faulend, takva politika središnjih banaka može više štetiti nego koristiti gospodarstvu.

Zbog Brexita, napomenuli su sudionici okruglog stola, promjene se očekuju i  na području fiskalne politike kako bi se neutralizirao utjecaj Brexita na BDP.

Velika Britanija nakon lipanjskog referenduma još nije obavijestila EU o izlasku niti  je poznat datum početka pregovora o njezinu izlasku iz članstva, koji bi, procjenjuje se, trebali potrajati dvije godine, a možda i dulje. U samim pregovorima, pak, navode da postoji mogućnost da Britanija ispregovara i neki specifičan status koji zasad još nije poznat, zaključeno je na okruglom stolu Akademije Zagrebačke burze.