- 13.09.2026 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale, središnje banke podižu ...
- 16.09.2026 Saudijci nakon napada na naftovod nude više nafte preko Oman...
- 14.09.2026 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom tek mali broj fondova b...
- 14.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 14.09.2026. - OTP Invest
- 12.09.2026 Američka nadležna tijela uhitila Vuka Vukovića
- 10.09.2026 Ulaganje preko investicijskog računa bez poreza, za građane, od 1. siječnja 2027.
- 31.08.2026 Erste Global Technology: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 29.05.2026 Erste AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 24.04.2026 Capital Breeder - Top of the Funds najbolji dionički investicijski fond u 2025. godini
- 24.04.2026 OTP Absolute - Top of the Funds najbolji investicijski fond inovativnih strategija u 2025. godini
- 14.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 14.09.2026. - OTP Invest
- 11.09.2026 Pregled tržišta - UniCredit Invest - kolovoz 2026.
- 07.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 07.09.2026. - OTP Invest
- 01.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 31.08.2026. - OTP Invest
- 24.08.2026 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u srpnju porasla za 68 milijuna eura
- 15.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Obvezni i dobrovoljni mirovinci u crvenom
- 14.09.2026 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom tek mali broj fondova bilježi tjedni rast
- 12.09.2026 Američka nadležna tijela uhitila Vuka Vukovića
- 08.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Većina OMF-a i DMF-a pala drugi tjedan zaredom
- 07.09.2026 TJEDNI PREGLED: Manji dio dioničkih i novčanih fondova bilježili su tjedni rast
- 17.09.2026 EU tržišta OTVARANJE: Europske burze porasle, cijene nafte pale
- 17.09.2026 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, u fokusu svjetske burze
- 17.09.2026 AZIJSKA TRŽIŠTA: Azijski indeksi blago porasli drugi dan zaredom
- 17.09.2026 WALL STREET: Indeksi pali, FED povećao kamatne stope
- 16.09.2026 ZSE DANAS: Crobexi pali uz gotovo nepromijenjen promet, u fokusu Valamar i Arena
- 16.09.2026 Renault i Geely ulažu 319 milijuna eura u Brazil
- 16.09.2026 Žito grupa pustila u rad novu solarnu elektranu, vrijednu 3,85 milijuna eura
- 15.09.2026 Zvijezda obilježila 110 godina poslovanja
- 15.09.2026 Koka predstavila novu valionicu vrijednu 20 milijuna eura
- 15.09.2026 Geopolitičke napetosti zasad ne koče potražnju za zrakoplovima
- 16.09.2026 Blaži rast cijena rada u EU u drugom kvartalu, Hrvatska pri vrhu
- 16.09.2026 Sastanak MMF-a s guvernerom HNB-a i ministrom financija
- 16.09.2026 Udio dolara i eura u plaćanjima u ruskoj trgovini sveden na 15 posto
- 16.09.2026 Industrijska proizvodnja u eurozoni blago pala i u srpnju
- 16.09.2026 Fiskalni kapacitet turistički razvijenih općina veći je 2,6 puta od nerazvijenih
BURZE, DIONICEObjavljeno: 11.03.2008
Unatoč sve većoj inflaciji, povratak građana oročenoj štednji
| Podijeli sadržaj: | ||||
Očekivana stopa inflacije u Hrvatskoj veća je od kamatne stope na depozite građana u hrvatskim bankama, zbog čega se banke u borbi za klijente koriste povećanjem kamata. Banke ne vjeruju da će inflacija potrajati. "Smatramo da su nositelji gospodarske i monetarne politike poduzeli mjere za suzbijanje inflacije te vjerujemo da će slijedom toga stope rasta cijena koje su bile povećane na razinu višu od 6 posto ubrzo pasti na dugoročno očekivane razine u rasponu od 3 do 3,5 posto.
Korekcija na burzi
U takvim okolnostima vjerujemo da neće biti potrebe indeksiranja kamatnih stopa na depozite s tekućim pokazateljima rasta cijena", kazali su u Raiffeisen banci. Nakon ispuhivanja tržišta kapitala u Hrvatskoj mnogi građani sredstva koja su uložili u dionice sada vraćaju u banke. Problem je, međutim u tome da kada rastu kamate na štednju, obično rastu i one na kredite jer na toj razlici između aktivnih i kamatnih stopa banke zarađuju. Stoga je guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski nedavno poručio da banke nemaju razloga za povećavanje kamata na štednju, a samim time i na kredite. Brojni građani uložili su novac u dionicu Hrvatskih telekomunikacija u listopadu prošle godine kada su prinosi na burzi bili veliki. Snažnija korekcija krajem godine natjerala ih je da se vrate na konzervativnije oblike štednje što su banke jedva dočekale nakon ograničavanja kreditnih plasmana banaka od strane HNB-a. U 2007. godini devizni depoziti dosegnuli su 103,1 milijardu kuna, odnosno 14,8 posto, dok su kunski depoziti iznosili 53,6 milijardi kuna. "U uvjetima izraženije volatilnosti na domaćem tržištu kapitala i promijenjene percepcije rizika dio ulagača će pristupati opreznije prilikom ulaganja u rizičnije oblike financijske imovine poput dionica, a dio svoje financijske imovine će premjestiti u sigurnije oblike prije svega depozite", objašnjavaju iz Erste & Steiermärkische banke. Kako bi ublažili opasnost od povećanja inflacije u odnosu na kamate, banke u Hrvatskoj povećavaju pasivne kamate na kunsku štednju.
Rast depozita banaka
Nezavisni ekonomski analitičar Guste Santini ne slaže se da će inflacija tako skoro nestati: "Inflacija će u Hrvatskoj iznositi više od 10 posto. To je manje od kamata na depozite. Sad ovisi o tome hoće li građani držati taj novac u čarapama i gubiti 10 posto ili će ga deponirati u banke gdje će taj gubitak biti manji. Ako građani očekuju veliku krizu, ljudi preferiraju novac, dakle depozit." On tvrdi da očekivanja mogu biti pozitivna ili negativna stavljajući to objašnjenje pod zajednički nazivnik psihološke inflacije za koju naglašava da nikada nije nestala iz Hrvatske. Kako je dugoročno oročavanje u vrijeme jačih inflatornih pritisaka rizično, očekuje se da će se građani okrenuti kratkoročnijim oblicima štednje. Rast kamata nije dobrodošao ni tržištu kapitala, ali se ipak ne očekuje tako skoro da će banke usporiti s borbom povećanja kamata kako bi zauzele što veće tržišne udjele. "U 2008. na bankarskom tržištu očekujemo nastavak solidne depozitne aktivnosti, uz ipak određeno usporavanje u odnosu na dvije prethodne godine te ne očekujemo znatan negativan utjecaj nešto više stope inflacije na rast depozita banaka. Također logično je očekivati nastavak snažnih konkurentskih pritisaka među bankama u privlačenju depozita te u kombinaciji s višom stopom inflacije i nastavak određenih pritisaka na same kamatne stope na depozite", smatraju u Erste & Steiermärkische banci.
Tržišna vrijednost dionica u dva mjeseca smanjena 11,5 posto
Tržišna vrijednost hrvatskih dionica smanjena je u prva dva mjeseca ove godine za 11,5 posto, što je imalo i najveći utjecaj na 10,3-postotno smanjenje ukupne tržišne vrijednosti svih vrijednosnih papira u tom razdoblju, pokazuju podaci Središnje depozitarne agencije. Na kraju veljače ukupna tržišna vrijednost 945 dionica iz depozitorija SDA-a iznosila je 360,52 milijarde kuna te je od početka ove godine smanjena za 47,18 milijardi kuna ili 11,5 posto. Tržišna vrijednost 62 obveznica je pak krajem veljače bila 0,85 posto manja nego početkom ove godine i iznosila je 40,38 milijardi kuna, dok je tržišna vrijednost 65 zapisa istodobno smanjena za 2,2 posto, na 12,3 milijarde kuna.
Korekcija na burzi
U takvim okolnostima vjerujemo da neće biti potrebe indeksiranja kamatnih stopa na depozite s tekućim pokazateljima rasta cijena", kazali su u Raiffeisen banci. Nakon ispuhivanja tržišta kapitala u Hrvatskoj mnogi građani sredstva koja su uložili u dionice sada vraćaju u banke. Problem je, međutim u tome da kada rastu kamate na štednju, obično rastu i one na kredite jer na toj razlici između aktivnih i kamatnih stopa banke zarađuju. Stoga je guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski nedavno poručio da banke nemaju razloga za povećavanje kamata na štednju, a samim time i na kredite. Brojni građani uložili su novac u dionicu Hrvatskih telekomunikacija u listopadu prošle godine kada su prinosi na burzi bili veliki. Snažnija korekcija krajem godine natjerala ih je da se vrate na konzervativnije oblike štednje što su banke jedva dočekale nakon ograničavanja kreditnih plasmana banaka od strane HNB-a. U 2007. godini devizni depoziti dosegnuli su 103,1 milijardu kuna, odnosno 14,8 posto, dok su kunski depoziti iznosili 53,6 milijardi kuna. "U uvjetima izraženije volatilnosti na domaćem tržištu kapitala i promijenjene percepcije rizika dio ulagača će pristupati opreznije prilikom ulaganja u rizičnije oblike financijske imovine poput dionica, a dio svoje financijske imovine će premjestiti u sigurnije oblike prije svega depozite", objašnjavaju iz Erste & Steiermärkische banke. Kako bi ublažili opasnost od povećanja inflacije u odnosu na kamate, banke u Hrvatskoj povećavaju pasivne kamate na kunsku štednju.
Rast depozita banaka
Nezavisni ekonomski analitičar Guste Santini ne slaže se da će inflacija tako skoro nestati: "Inflacija će u Hrvatskoj iznositi više od 10 posto. To je manje od kamata na depozite. Sad ovisi o tome hoće li građani držati taj novac u čarapama i gubiti 10 posto ili će ga deponirati u banke gdje će taj gubitak biti manji. Ako građani očekuju veliku krizu, ljudi preferiraju novac, dakle depozit." On tvrdi da očekivanja mogu biti pozitivna ili negativna stavljajući to objašnjenje pod zajednički nazivnik psihološke inflacije za koju naglašava da nikada nije nestala iz Hrvatske. Kako je dugoročno oročavanje u vrijeme jačih inflatornih pritisaka rizično, očekuje se da će se građani okrenuti kratkoročnijim oblicima štednje. Rast kamata nije dobrodošao ni tržištu kapitala, ali se ipak ne očekuje tako skoro da će banke usporiti s borbom povećanja kamata kako bi zauzele što veće tržišne udjele. "U 2008. na bankarskom tržištu očekujemo nastavak solidne depozitne aktivnosti, uz ipak određeno usporavanje u odnosu na dvije prethodne godine te ne očekujemo znatan negativan utjecaj nešto više stope inflacije na rast depozita banaka. Također logično je očekivati nastavak snažnih konkurentskih pritisaka među bankama u privlačenju depozita te u kombinaciji s višom stopom inflacije i nastavak određenih pritisaka na same kamatne stope na depozite", smatraju u Erste & Steiermärkische banci.
Tržišna vrijednost dionica u dva mjeseca smanjena 11,5 posto
Tržišna vrijednost hrvatskih dionica smanjena je u prva dva mjeseca ove godine za 11,5 posto, što je imalo i najveći utjecaj na 10,3-postotno smanjenje ukupne tržišne vrijednosti svih vrijednosnih papira u tom razdoblju, pokazuju podaci Središnje depozitarne agencije. Na kraju veljače ukupna tržišna vrijednost 945 dionica iz depozitorija SDA-a iznosila je 360,52 milijarde kuna te je od početka ove godine smanjena za 47,18 milijardi kuna ili 11,5 posto. Tržišna vrijednost 62 obveznica je pak krajem veljače bila 0,85 posto manja nego početkom ove godine i iznosila je 40,38 milijardi kuna, dok je tržišna vrijednost 65 zapisa istodobno smanjena za 2,2 posto, na 12,3 milijarde kuna.
Izvor: poslovni.hr
- 13.09.2026 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale, središnje banke podižu ...
- 16.09.2026 Saudijci nakon napada na naftovod nude više nafte preko Oman...
- 14.09.2026 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom tek mali broj fondova b...
- 14.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 14.09.2026. - OTP Invest
- 12.09.2026 Američka nadležna tijela uhitila Vuka Vukovića
- 10.09.2026 Ulaganje preko investicijskog računa bez poreza, za građane, od 1. siječnja 2027.
- 31.08.2026 Erste Global Technology: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 29.05.2026 Erste AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 24.04.2026 Capital Breeder - Top of the Funds najbolji dionički investicijski fond u 2025. godini
- 24.04.2026 OTP Absolute - Top of the Funds najbolji investicijski fond inovativnih strategija u 2025. godini
- 14.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 14.09.2026. - OTP Invest
- 11.09.2026 Pregled tržišta - UniCredit Invest - kolovoz 2026.
- 07.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 07.09.2026. - OTP Invest
- 01.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 31.08.2026. - OTP Invest
- 24.08.2026 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u srpnju porasla za 68 milijuna eura
- 15.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Obvezni i dobrovoljni mirovinci u crvenom
- 14.09.2026 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom tek mali broj fondova bilježi tjedni rast
- 12.09.2026 Američka nadležna tijela uhitila Vuka Vukovića
- 08.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Većina OMF-a i DMF-a pala drugi tjedan zaredom
- 07.09.2026 TJEDNI PREGLED: Manji dio dioničkih i novčanih fondova bilježili su tjedni rast
- 17.09.2026 EU tržišta OTVARANJE: Europske burze porasle, cijene nafte pale
- 17.09.2026 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, u fokusu svjetske burze
- 17.09.2026 AZIJSKA TRŽIŠTA: Azijski indeksi blago porasli drugi dan zaredom
- 17.09.2026 WALL STREET: Indeksi pali, FED povećao kamatne stope
- 16.09.2026 ZSE DANAS: Crobexi pali uz gotovo nepromijenjen promet, u fokusu Valamar i Arena
- 16.09.2026 Renault i Geely ulažu 319 milijuna eura u Brazil
- 16.09.2026 Žito grupa pustila u rad novu solarnu elektranu, vrijednu 3,85 milijuna eura
- 15.09.2026 Zvijezda obilježila 110 godina poslovanja
- 15.09.2026 Koka predstavila novu valionicu vrijednu 20 milijuna eura
- 15.09.2026 Geopolitičke napetosti zasad ne koče potražnju za zrakoplovima
- 16.09.2026 Blaži rast cijena rada u EU u drugom kvartalu, Hrvatska pri vrhu
- 16.09.2026 Sastanak MMF-a s guvernerom HNB-a i ministrom financija
- 16.09.2026 Udio dolara i eura u plaćanjima u ruskoj trgovini sveden na 15 posto
- 16.09.2026 Industrijska proizvodnja u eurozoni blago pala i u srpnju
- 16.09.2026 Fiskalni kapacitet turistički razvijenih općina veći je 2,6 puta od nerazvijenih
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q2 - 2026)
(koji na 30.06.2026. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
| Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
| Erste SEE Equity - klasa A | A | +20,96% | 3 | ||||
| Erste SEE Equity - klasa B | +20,38% | 3 | |||||
| ZB CEE Equity | +19,30% | 4 | |||||
| A1 | A | +19,05% | 3 |
| Fondovi | Trajanje akcije | Info |
| Erste AM fondovi - ulazna i izlazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za udjele kupljene u navedenim fondovima za vrijeme trajanje akcije, prilikom prodaje / otkupa udjela izlazna naknada neće biti naplaćena, izlazna naknada iznosi 0,00 posto. Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Erste Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Erste SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Erste Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Erste Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda |
||
| Erste AM fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Temeljem odluke društva o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve ex-Icam fondove, sva ulaganja putem trajnog naloga, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Akcija traje do opoziva.
Svi ex-Icam fondovi Usporedba fondova |
||
| OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.12.2026., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.12.2026., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade do kraja 2026. godine.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| ZB Bond Select - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenom pod-fondu ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 31.01.2026. do opoziva. ZB Bond Select Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda |
||
| Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
| CROBEX* | 17.09. 09:39 | 4388,98 | -1,41 |
-0,03 |
|
| CROBEX10* | 17.09. 09:38 | 2869,76 | -1,30 |
-0,05 |
|
| CROBEX10tr* | 17.09. 09:38 | 3392,55 | -1,51 |
-0,04 |
|
| ADRIAprime* | 17.09. 09:38 | 3761,21 | -2,51 |
-0,07 |
|
| CROBISTR* | 16.09. 16:31 | 187,289 | 0,01 |
0,01 |
|
| CROBIS* | 16.09. 16:31 | 98,024 | 0,00 |
0,00 |
| Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
| ADPL | 23,60 € |
-1,67% |
21.555,00 € |
| 7POL | 11,42 € |
1,06% |
5.344,56 € |
| HT | 39,80 € |
-0,25% |
3.666,70 € |
| ZITO | 17,70 € |
-0,56% |
3.540,00 € |
| INGR | 2,08 € |
-0,95% |
3.128,76 € |
| KOEI | 1.030,00 € |
0,19% |
3.086,00 € |
| KOTR2 | 1.750,00 € |
1,16% |
1.750,00 € |
| DLKV | 14,95 € |
0,67% |
1.360,45 € |
| 7BET | 26,85 € |
-2,75% |
1.208,25 € |
| Redovni dionički promet: | 42.889,72 € |
| Redovni obveznički promet: | 0 € |
| Sveukupni promet: | 42.889,72 € |


