U godini globalne ekonomske krize, domaćih političkih previranja, nedostatka novca, novih poreza, otkrivanja niza malverzacija unutar hrvatskih kompanija, uhićenja menadžera i predsjedničke izborne utrke neobično i iznenađujuće zvuči izjava da je 2009. ustvari bila pozitivna godina na tržištu kapitala. Naravno, takva ocjena može se donijeti jedino ako se gleda razina cijena dionica na Zagrebačkoj burzi.

Solidna zarada
Ona je, mjerena dioničkim indeksom CROBEX-om prošle godine porasla za više od 16 posto. Kraj prošle godine CROBEX je dočekao na razini od 1722,25 bodova, da bi u novu 2010. godinu ušao s vrijednošću od 2004,06 bodova. Sasvim solidna zarada, posebno ako se uzme u obzir da je novac položen u neku od domaćih banaka tijekom prošle godine mogao donijeti tek negdje oko pet posto prinosa. No problem 2009. godine nije bila činjenica što se nije moglo zaraditi. Razvijena tržišta su u razdoblju od ožujka do kraja godine bilježila stope rasta i preko 40 i više posto. Problem prošle godine je bio to što se nije imalo što uložiti kako bi se zaradilo. Imovina pod upravljanjem otvorenih fondova je s nekadašnjih tridesetak milijardi kuna pala na sadašnjih nešto iznad deset. Prometi na domaćem tržištu kapitala bilježili su višegodišnje minimume. Nelikvidnost je stvorila niz problema za domaće brokere od kojih je nemali broj bio prisiljen zatvoriti vrata jer jednostavno nisu imali što raditi i iz čega zaraditi. Prijelomni datum svakako je bio 1. srpnja. Ostavka premijera Sanadera i početak primjene novog Zakona o tržištu kapitala donijeli su novu buru na ionako nemirno tržište. Kad bi se reakcija financijske zajednice ocjenjivala samo na temelju kretanja indeksa domaćeg tržišta kapitala moglo bi se zaključiti da su te promjene i događaji koje su one izazvale, ustvari donijele optimizam. CROBEX je u drugoj polovici godine porastao 5,7 posto. No njegov rast je dobrim dijelom vjerojatno i posljedica trendova na svjetskim tržištima na kojima se u drugom dijelu godine mogao primijetiti i ograničeni optimizam.

Natezanja na ZSE
Godinu su obilježila i neuobičajena natezanja oko vlasništva i upravljanja domaćim tržištem kapitala, Zagrebačkom burzom. Od glasnih poziva na prodaju nekoj većoj burzi, kojima je u najvećoj mjeri kumovala potreba domaćih brokera (suvlasnika Burze) za svježim kapitalom, do kakvog takvog smirivanja situacije krajem nove godine kad je izabran novi Nadzorni odbor. Nedavno je raspisan i natječaj za novu Upravu, a ostaje vidjeti hoće li novo čelništvo imati više sreće s globalnom situacijom, ili više hrabrosti uvoditi neke novine za domaće ulagače. Iako je godina bila protkana žalopojkama brokera i pesimističnim tonovima, bilo je i pozitivnih vijesti. Nekoliko je tvrtki ušlo u najvišu kotaciju ZSE što im je povećalo atraktivnost među ulagačima. Novi Zakon je, prema dijelu ocjena, dobar samo je došao u krivo vrijeme. Na rastu nekih dionica moglo se i dosta zaraditi. No, početak 2010. godine prolazi u otprilike jednakim osjećajima kao što je bial cijela prošla godina. Iako se u svijetu počelo govoriti o oporavku, vidljivijeg optimizma nema. Kretanje cijena dionica još uvijek nema neki jači trend, a u ovom se trenutku ne čini niti da bi ga moglo imati. Pokušaj raščišćavanja malverzacija u nekim većim kompanijama i bankama mogao bi biti i pozitivan signal za domaće ulagače. No igrači na tržištu kapitala gotovo su jednoglasni u ocjeni da se izvanredan rast od prije dvije godine više ne može očekivati. Čini se da domaće tržište kapitala u 2010. godini ima najveću šansu dosad postati i tržištem na kojem jednu od glavnih riječi vode i dugoročni ulagači, a ne tek kratkoročni spekulatori. A kad bi se ponovio rast indeksa iz prošle godine, mnogi bi mogli biti zadovoljni.