Očekivano blago popuštanje pritisaka na novčanom tržištu trebalo bi ublažiti i posljednje aprecijacijske pritiske na kunu.

Završetak proteklog razdoblja održavanja obvezne pričuve barem privremeno je smanjio pritiske na tržištu novca u prvoj polovici tjedna, što je omogućilo snažan pad prekonoćnih prinosa prema razinama od 2 posto. Istovremeno, navode analitičari u dnevnim Raiffeisen istraživanjima, na tržištu se osjetno smanjila i potreba za održavanje likvidnosti kroz lombardne kredite. No, na tržištu je i dalje bila prisutna neravnomjerna raspoređenost sredstava te nesklonost posuđivanju među tržišnim sudionicima. Ta činjenica, smatraju RBA analitičari, potvrđuje i veliki manjak likvidnosti u sustavu uz istovremeni rast prekonoćnih depozita kod HNB-a početkom tjedna.

Na kraju prethodnog razdoblja održavanja obvezne pričuve zabilježen je i nešto veći interes investitora za upisom trezorskih zapisa, koji je nadmašio planirani iznos izdanja. Međutim, na tjednoj razini kratkoročni dug države na domaćem tržištu tek je neznatno povećan (8 milijuna kuna). Tako je utjecaj ovotjedne aukcije trezorskih zapisa na razinu likvidnosti sustava bio uglavnom neutralan. Početkom novog razdoblja održavanja obvezne pričuve sredinom tjedna bilježimo očekivano intenziviranje tenzija na novčanom tržištu, ističu analitičari RBA.

Rast kratkoročnih prinosa na kunske pozajmice dodatno je bio izražen nakon održavanja ovotjedne obratne repo aukcije. Interes banaka za dodatnim sredstvima bio je očekivano visok te je iznosio 5,38 milijardi kuna odnosno najviše tijekom dosadašnjeg dijela ove godine. Središnja banka ponovno je prihvatila samo 76 posto pristiglih ponuda odnosno oko 4,1 milijardu kuna, čime je likvidnost sustava kroz obratne repo aukcije na tjednoj razini povećana za 356 milijuna kuna.

U navedenim uvjetima ponovno je zabilježen rast potražnje za lombardnim kreditima te rast prekonoćnih prinosa prema razinama od 20 posto, a u sljedećem razdoblju očekuje se blago popuštanje napetosti. Međutim, u skorašnje vrijeme ne očekujemo značajniju korekciju kamatnih stopa na tržištu. Budući potezi HNB-a ovisiti će i o odluci Vlade o povećanjima cijena najavljenima za početak iduće godine, koja bi ponovno mogla intenzivirati inflatorne pritiske.

Ovotjedna kretanja na domaćem deviznom tržištu primarno su bila pod utjecajem kretanja na novčanom tržištu, kažu iz RBA. Tako smo početkom tjedna bilježili relativno skromne volumene trgovanja na međubankarskom tržištu, a intenziviranje potražnje za stranim valutama rezultiralo je rastom tržišnog tečaja na razine od 7,165 kuna za euro.

Međutim, sredinom tjedna odnosno početkom novog razdoblja održavanja obvezne pričuve bankovni sustav je kroz prodaju stranih valuta pokušao popraviti kunsku likvidnost. Aprecijacijski pritisci na domaću valutu dodatno su se dinamizirali nakon što je dio pristiglih ponuda odbijen na ovotjednoj repo aukciji. Tako smo u drugoj polovici tjedna zabilježili trgovanje i na razinama od oko 7,12 kune za euro.

Očekivano blago popuštanje pritisaka na novčanom tržištu trebalo bi ublažiti i posljednje aprecijacijske pritiske na kunu. Stoga se na tjednoj razini ne očekuju značajnije promjene tečaja EUR/HRK. U nešto dužem razdoblju očekujemo da se tečaj zadrži na razinama do 7,25 kuna za euro, zaključuju RBA analitičari.