Dok se iz Vladinih izvora moglo čuti da Mol nema izgleda za dobivanje dodatnog paketa Ininih dionica, saznaje se da su u Banskim dvorima pregovori nastavljeni

Prošlotjedna Vladina odluka o načinu prodaje, cijeni, vremenu i uvjetima prodaje dionica Ine izazvala je dosta zbunjenosti čak i među institucionalnim investitorima na domaćem tržištu kapitala. Najviše dvojbi izazvalo je isticanje nominalne cijena od 900 kuna po dionici, koju su čak i poneki analitičari iščitali kao cijenu po kojoj će se dionica Ine ponuditi hrvatskim građanima. Iako, i u posljednjem članku Vladine odluke izrijekom piše kako će se cijena i uvjeti prodaje dionica propisati najkasnije prilikom uvrštenja dionice na službenu kotaciju. To je i razumljivo zato što je “pricing” završni i najosjetljiviji dio procesa IPO-a koji ovisi o nizu faktora, a posebno o interesu investitora za ulaganjem u ponuđenu dionicu pa se s objavom te informacije doista čeka zadnji trenutak. Upućeni podvlače da se spomenuti iznos tek vrlo grubo može shvatiti kao najniža granica buduće tržišne cijene dionice te da će ta cijena, utemeljena na procjeni vrijednosti kompanije, od nominale sigurno biti veća najmanje dva do tri puta.

U pozadini odluke o slanju 15 posto dionica Ine na burzu traje igra živaca između Vlade i Inina strateškog partnera. Iz visokih Vladinih izvora jučer se moglo čuti da Mol u ovom trenutku nema nikakvih izgleda za dobivanje dodatnog paketa Ininih dionica u direktnim pregovorima, na burzu će, ponovljeno je, sigurno ići 15 posto dionica Ine, a nakon toga će do lipnja 2007. još sedam posto dionica biti ponuđeno radnicima i bivšim zaposlenicima tvrtke. Što će biti nakon lipnja, tek će se vidjeti. Međutim, jučer su u Banskim dvorima trebali biti nastavljeni pregovori s predstavnicima Inina strateškog partnera Mola o njegovu statusu u kompaniji, odnosno Molove želje da prije procesa IPO-a svakako poveća svoj vlasnički udjel u Ini. To dokazuje da na prošlotjednim pregovorima o partnerskim prijeporima nije postignut nikakav napredak unatoč tome što je Vlada na sjednici donijela odluku o kretanju u IPO. Budući da je objavljena dan nakon što su u Vladi vođeni dugotrajni pregovori s Molom, stekao se dojam da je odluka rezultat dogovora partnera. Prema jučerašnjim informacijama, međutim, partneri se ipak nisu uspjeli usaglasiti o zahtjevu Mađara, ali je Mol očito pristao dati zeleno svjetlo na prijedlog odluke o IPO-u, očekujući po svoj prilici da će mu u nastavku razgovora Vlada to i honorirati. Svoju poziciju Mol brani donekle ucjenjivačkim stavom u kojem je glavni ulog njegov utjecaj na realizaciju investicija u modernizaciju Ininih rafinerija. Svoj pritisak navodno dodatno pojačavaju prijetnjom da će povući planirane investicije iz Hrvatske i preusmjeriti ih u regiju, konkretnije, u Srbiju u kojoj se za prodaju sprema Naftna industrija Srbije.

U tom je smislu zanimljiv istup Zoltana Aldotta, člana Uprave Mola i Nadzornog odbora Ine u jučerašnjem Poslovnom dnevniku, koji podvlači da je srpska vlada odlučila golemim koracima krenuti u modernizaciju rafinerija, a da mnogi drže da su to učinili zato što su primijetili da Inina modernizacija zapinje. Njegova izjava kako uopće nije svejedno tko će ući u srpske rafinerije dodatno pojačana otvorenim komentarima da bi Ina mogla puno učinkovitije i bolje funkcionirati kad bi Mol imao veći vlasnički paket, ne ostavlja mjesta sumnji da Mol uopće nije odustao od projekcije da udjel u Ini svakako poveća prije nego krene prodaja na burzi.
izvor: www.poslovni.hr