ANALIZA – Dionicama triju najvećih domaćih banaka trguje se iznad njihove knjigovodstvene vrijednosti unatoč očekivanjima neizbježne krize domaćeg financijskog sustava.

Domaće bankarsko tržište danas je izrazito opterećeno padom životnog standarda stanovništva koje sve teže otplaćuje stambene kredite, neizbježnošću financiranja neefikasne države koja očito ne ulaže dovoljno napora da eliminira opasno visok deficit državnog proračuna i počne otplaćivati svoje nagomilane dugove zbog kojih je Hrvatska već izgubila kreditni rejting čime je novac za nju i sve njene građane postao skuplji te monetarnom omčom Hrvatske narodne banke koja je u cilju očuvanja precijenjenosti kune uzrokovala već kroničnu nelikvidnost domaćeg financijskog sustava.

Domaće banke odnedavno su prisiljene da aktivnije privlače domaće izvore financiranja, a to su učinile podizanjem pasivnih kamatnih stopa. Iako su podigle i aktivne kamatne stope, jaz između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa se smanjio što će se očitovati u padu njihovog neto kamatnog prihoda. Tako banke trenutno traže optimalnu razinu svojih aktivnih kamatnih stopa koja bi im omogućila da sačuvaju svoju profitabilnost i istovremeno ostavila dovoljno prostora realnom sektoru da diše.
Naravno, za očekivati je da zbog pada realnog životnog standarda stanovništva i istovremenog rasta cijene kapitala poraste broj loših plasmana domaćih banaka. Ako trebamo suditi po upozorenju guvernera Hrvatske narodne banke, domaće banke skrivaju već popriličan broj svojih nenaplativih potraživanja odlučujući se na reprogramiranje njihove otplate.

Treba li u situaciji kada se Hrvatska nalazi pred zidom investirati u domaće banke? Ovisno o cijeni dionica i očekivanoj premiji na konzumiranje rizika ulaganja na dioničko tržište.

Pritom treba voditi računa o tome da u bankarstvu postoji izražen efekt ekonomičnosti veličine. Male banke su istovremeno rizičnije od velikih jer imaju slabije diversificiran kreditni portfelj i opterećene visokim fiksnim troškovima ostvaruju niži povrat na kapital i rezerve od velikih banaka. A za odluku o investiranju ključno je odgovoriti na pitanja koliko na tržištu kapitala plaćate jedinicu kapitala i rezervi poduzeća te koliki povrat na jedinicu kapitala i rezervi očekujete u budućnosti.