Nakon žestokog pada Crobexa sredinom prošlog tjedna, u petak je, čini se, ponovljen travanjski scenarij ubrzane reakcije velikih institucionalnih fondova da bi se izbjegla nova navala panike malih ulagača.
Burza je pokazala sramežljive znakove oporavka, ali samo jedan dan rasta nije bio dovoljan za valjanu procjenu daljnjeg kretanja Crobexa, slažu se analitičari. No, ne postoji konsenzus analitičara oko toga tko bi domaćoj burzi mogao pružiti novi zalet i omogućiti oporavak.

Dok Dalibor Rakuša, direktor Ilirika vrijednosnica, smatra da bi domaći fondovi svojim sredstvima mogli dati burzi novu snagu, direktor brokerske kuće Rast Mladen Ostrički misli da su fondovi i sami bili prisiljeni prodavati dionice po aktualnim cijenama kako bi zadržali prijeko potrebnu likvidnost.

Utjecaj mirovinaca

U tom slučaju oporavak burze mogli bi zajamčiti samo mirovinski fondovi, no i njihov je utjecaj, unatoč golemoj imovini pod upravljanjem, ograničen. Ukupna imovina obveznih mirovinskih fondova u kolovozu je bila 22,8 milijardi kuna, što je povećanje od jedan posto u odnosu na srpanj. Dionice s domaćeg i stranih tržišta kapitala u tom su udjelu sudjelovale sa 5,15 milijardi kuna, što je 23 posto ukupne imovine OMFova, koji se po zakonu dionicama mogu izložiti s najviše 30 posto ukupne imovine. Od travnja ove godine imovina dioničkih i mješovitih investicijskih fondova pala je oko pet milijardi kuna, iako je trenutačna vrijednost većine dionica na razinama iz travnja. Jedino objašnjenje te pojave je da su domaći fondovi u posljednjih nekoliko mjeseca bili žrtve pojačanog odljeva ulagača. Dalibor Rakuša, direktor Ilirika vrijednosnica, misli da domaći investicijski fondovi nisu bili glavni generator pada vrijednosti Crobexa.

"Vjerujemo da su sudjelovali na strani prodaje, no teško bismo mogli utvrditi da su bili prisiljeni prodavati dionice da bi mogli isplatiti udjele. Čini nam se da je pad tržišta bio uvelike ojačan i od drugih skupina investitora, pri čemu bismo izdvojili strane investitore i margin-callove. U Ilirici smatramo da su domaći investicijski fondovi financijski stabilni, tj. da nemaju problema s likvidnim sredstvima te da su sposobni stabilizirati tržište i usmjeriti ga u 'zeleno', no to ipak ovisi o ispravnoj procjeni trenutka za investiranje."

Padajući kanal cijena

Rakuša smatra da ta razlika između trenutačne izloženosti mirovinskih fondova dionicama i limita čini značajan investicijski potencijal te da mirovinski fondovi nesumnjivo mogu i dalje aktivno sudjelovati na strani kupnje, pogotovo ako se uzmu u obzir redoviti novi priljevi (koji omogućuju da porast vrijednosti dioničkog portfelja ne podigne znatnije njihovu izloženost).

"No, intenzitet njihovih aktivnosti i pojava svježeg stranog kapitala u ovom trenutku ovise isključivo o globalnom investicijskom ozračju, za koje je nemoguće procijeniti kada će se promijeniti na dulji rok", dodao je Rakuša.

Mladen Ostrički, direktor brokerske kuće Rast, također smatra da oporavak u petak nije dovoljan pokazatelj budućeg razvoja situacije.

"Fondovi ne raspolažu većim količinama gotovine, a po zakonu su obvezni isplatiti svoje udjelničare. Tako su zbog povećanog broja povlačenja udjela bili prisiljeni dio svojih dionica prodati na burzi i po nepovoljnim cijenama, da bi mogli isplatiti udjele i ostati likvidni", smatra Ostrički.

Maja Barać, analitičarka HAAB-a, u petak je za Hinu izjavila da je Crobex iz tehničke perspektive i dalje u "oversold" području, što bi u pravilu trebalo upućivati na skori blagi oporavak domaćeg tržišta. Međutim, dugoročnije gledano, napominje Barać, tehnička slika i dalje ukazuje na padajući cjenovni kanal od početka godine.