Na Wall Streetu su prošloga tjedna burzovni indeksi porasli, ponajviše zahvaljujući rastu tehnološkog sektora, dok su na europskim burzama zbog napetosti na Bliskom istoku cijene dionica pale.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones indeks skliznuo 0,5 posto, na 52.637 bodova, dok je S&P 500 ojačao 1,2 posto, na 7.575 bodova, a Nasdaq 1,7 posto, na 26.281 bod.

Rast S&P 500 i Nasdaqa ponajviše se zahvaljuje rastu cijena dionica u tehnološkom sektoru, u prvom redu proizvođača čipova.

Nakon dugog razdoblja rasta, cijene dionica tehnoloških kompanija posljednjih tjedana znatno osciliraju jer dio analitičara smatra da su cijene u tom sektoru previsoke, dok drugi smatraju da još ima prostora za njihov rast.

„Ovo je i dalje tržište ′bikova′, uglavnom povezano s razvojem umjetne inteligencije. No, povišene kamatne stope i cijene nafte, kao i kriza na Bliskom istoku, djelomice dovode u pitanje to tržište ′bikova′", kaže Ross Mayfield, strateg u tvrtki Baird.

Uskoro počinje sezona objava poslovnih rezultata kompanija, što će znatno utjecati na smjer tržišta. Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija u proteklom tromjesečju u prosjeku porasle 24 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje lani, ponajviše zahvaljujući tehnološkim kompanijama.

A na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 1,7 posto, na 10.497 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 2,8 posto, na 25.067 bodova, a pariški CAC 2,0 posto, na 8.338 bodova.

Posljedica je to rasta napetosti na Bliskom istoku. Američka je vojska, naime, u srijedu pokrenula novi val napada na Iran, kao odgovor na iranski napad na tri trgovačka broda u Hormuškom tjesnacu u utorak. Iran je, pak, odgovorio napadima na američke vojne ciljeve u Bahreinu i Kuvajtu.

Vijesti o napretku o mirovnim pregovorima, pa potom o zastoju i novim napadima već mjesecima izazivaju nestabilnost na tržištima.

Zbog toga znatno osciliraju cijene nafte, pa jačaju inflacijski pritisci u svijetu. A to bi moglo navesti središnje banke na povećanje kamata, što bi usporilo rast gospodarstava.