Na svjetskim se burzama prošloga tjedna trgovalo oprezno, pri čemu su na Wall Streetu S&P 500 i Nasdaq blago porasli, dok je većina europskih burzovnih indeksa pala.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones indeks skliznuo 0,6 posto, na 53.732 boda, dok je S&P 500 ojačao 0,4 posto, na 7.785 bodova, a Nasdaq 0,1 posto, na 26.729 bodova.

Tijekom tjedna S&P 500 dosegnuo je novu rekordnu razinu jer je ulagače ohrabrilo popuštanje inflacijskih pritisaka.

U SAD-u su, naime, u srpnju potrošačke cijene porasle za blagih 0,1 posto na mjesečnoj razini, pri čemu je inflacija na godišnjoj razini skliznula s 3,5 na 3,4 posto.

Proizvođačke su cijene istodobno ostale nepromijenjene na mjesečnoj razini.

Zahvaljujući popuštanju inflacijskih pritisaka, ulagači vjeruju da američka središnja banka neće žuriti s povećanjem kamata već na sjednici u rujnu. Na tržištu se procjenjuje da postoji više od 60 posto izgleda da će na toj sjednici čelnici Feda zadržati kamate nepromijenjene.

No, kako se inflacija i dalje kreće iznad ciljane razine središnje banke od oko 2 posto, Fed će do kraja godine vjerojatno barem jednom povećati kamatne stope.

Zahvaljujući boljim nego što se očekivalo kvartalnim poslovnim rezultatima kompanija, u prethodna dva tjedna cijene su dionica snažno porasle.

No, prošloga se tjedna trgovalo opreznije. Među ostalim, zbog toga što nema nikakvog napretka u mirovnim pregovorima između SAD-a i Irana, pa je Hormuški tjesnac, ključni prolaz za izvoz nafte s Bliskog istoka, i dalje zatvoren.

Stoga cijene ′crnog zlata′ posljednjih dana rastu, što bi moglo ponovno potaknuti rast inflacije, nakon blagog popuštanja posljednjih mjeseci.

A na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,4 posto, na 10.750 bodova, a pariški CAC 0,9 posto, na 8.636 bodova. Frankfurtski DAX ojačao je, pak, 0,45 posto, na 26.440 bodova.