Na svjetskim se burzama prošloga tjedna trgovalo oprezno jer se ulagači plaše eskalacije krize na Bliskom istoku, pa su na europskim burzama indeksi znatno pali, dok su na Wall Streetu blago porasli.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna ojačao 0,1 posto, na rekordnih 42.352 boda, a za toliko je porastao i Nasdaq indeks, pa je dosegnuo 18.137 bodova. S&P 500 ojačao je, pak, 0,2 posto, na 5.751 bod.

Na burzama se trgovalo oprezno jer se ulagači plaše eskalacije sukoba na Bliskom istoku, nakon što je u utorak Iran ispalio salvu raketa na Izrael kao odmazdu za izraelski pohod protiv teheranskih saveznika Hezbolaha u Libanonu.

Izrael je poručio da će odgovoriti Iranu, dok je predsjednik SAD-a Joe Biden podržao Izrael, ali poručio da ne podržava napad na iranske nuklearne lokacije kao odgovor na raketni napad Irana.

Odgovor Izraela i dalje se čeka.

U fokusu ulagača bili su i podaci s američkog tržišta rada. U rujnu je broj zaposlenih porastao za 254 tisuće, znatno više nego što se očekivalo, pri čemu je stopa nezaposlenosti skliznula na 4,1 posto.

To je dobra gospodarska vijest jer pokazuje da je situacija na tržištu rada bolja nego što se mislilo. No, to je loša vijest za one koji su se nadali da će američka središnja banka nastaviti s oštrim smanjenjem kamatnih stopa.

Nakon izvješća o zapošljavanju splasnule su špekulacije o smanjenju kamata u studenome za 0,50 postotnih bodova.

Podaci Eurostata pokazali su, pak, da je inflacija u eurozoni u rujnu skliznula na 1,8 posto, ispod ciljane razine Europske središnje banke od 2 posto.

To ECB-u otvara prostor za nastavak ciklusa smanjenja kamata, a nakon podataka koji pokazuju da gospodarstvo eurozone nije baš u zavidnoj formi, ulagači vjeruju da će ECB uskoro dodatno smanjiti kamate, već treći put ove godine.

Unatoč tome, na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,5 posto, na 8.280 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,8 posto, na 19.120 bodova, a pariški CAC 3,2 posto, na 7.541 bod.