U prvom tjednu nove godine na Wall Streetu su cijene dionica pale jer bi američka središnja banka mogla agresivnije zaoštriti monetarnu politiku nego što se očekivalo, dok su indeksi na europskim burzama dosegnuli rekordne razine.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 0,3 posto, na 36.231 bod, dok je S&P 500 potonuo 1,9 posto, na 4.677 bodova, a Nasdaq indeks 4,5 posto, na 14.935 bodova.

Početkom tjedna Dow Jones i S&P 500 indeks dosegnuli su nove rekordne razine, zahvaljujući zamahu tržišta koji je trajao od kraja prošle godine.

Međutim, ti su se indeksi našli pod pritiskom od srijede jer je ulagače neugodno iznenadio agresivan stav čelnika Feda o zaoštravanju monetarne politike.

Naime, zapisnik s prosinačke sjednice Feda pokazao je da čelnici središnje banke smatraju da se tržište rada oporavilo, a da inflacija postaje sve veća prijetnja.

Stoga je za očekivati da će Fed prije nego što se očekivalo povećati ključne kamatne stope, nakon što je na sjednici u prosincu ubrzao plan ukidanja programa kupnje obveznica.

Zbog toga su porasli prinosi na američke državne obveznice, što negativno utječe na tehnološke dionice, koje zbog toga postaju manje privlačne.

Tako je tehnološki sektor bio prošloga tjedna najveći gubitnik, pa je Nasdaq indeks, koji je prepun tih dionica, zabilježio najveći tjedni pad od veljače prošle godine.

S druge strane, kako se očekuje povećanje kamata Feda, snažno su porasle cijene dionica banaka, kojim odgovara okruženje s višim kamatama. S&P 500 indeks bankarskog sektora skočio je 9,4 posto i dosegnuo najviše razine u povijesti.

Pratili su ga sektori koji su također vrlo osjetljivi na kretanja u gospodarstvu. Tako je snažno skočio i energetski sektor, više od 10 posto, zahvaljujući rastu cijena nafte i drugih sirovina.

Europske burze na rekordnim razinama

Za razliku od Wall Streeta, na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle, pa je STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica tijekom tjedna dosegnuo rekordne razine.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 1,4 posto, na 7.485 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,4 posto, na 15.947 bodova, a pariški CAC 0,9 posto, na 7.219 bodova.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks skliznuo 1,1 posto, na 28.478 bodova.

I dok je većina najvećih svjetskih burzi lani snažno porasla, u novoj godini slijedit će brojni izazovi.

Zbog visoke inflacije, koja je u pojedinim zemljama dosegnula razine kakve nisu viđene desetljećima, neke su središnje banke već počele ukidati poticajne monetarne mjere, a neke su i povećale kamatne stope.

To znači da je razdoblje jeftinog novca pri kraju i da će tržišta ostati bez podrške na kakvu su naviknuta posljednjih godina.

Neizvjesna je i situacija s omikronom. Doduše, čini se da je ta varijanta koronavirusa manje opasna od prethodnih, no čini se da je i zaraznija, pa je u mnogim zemljama broj novozaraženih posljednjih dana dosegnuo rekordne razine.