Na Wall Streetu je Dow Jones pao 1,7 posto, na 27.665 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 2,5 posto, na 3.340 bodova, a Nasdaq indeks 4,1 posto, na 10.853 boda.

Pad tih indeksa drugi tjedan zaredom ponajviše je posljedica korekcije cijena dionica u tehnološkom sektoru, koje su pale u pet od posljednjih šest trgovinskih dana.

Pod pritiskom su bile dionice tehnoloških divova, kao što su Apple, Microsoft, Amazon.com...

Taj je sektor ove godine predvodio po rastu. S&P indeks tehnološkog sektor porastao je od početka godine oko 24 posto, a cijeli S&P 500 indeks 3,3 posto.

Analitičari kažu da se radi o zdravoj korekciji cijena, no pitanje je koliko će dugo ta korekcija još potrajati.

Premda tom sektoru koronakriza nije nanijela drastične štete, pitanje je koliko je tako snažan rast cijena dionica opravdan.

Postavlja se i pitanje nije li i cijelo tržište prebrzo poraslo, s obzirom da se gospodarstva sporo oporavljaju od koronakrize, unatoč golemim fiskalnim i monetarnim poticajima.

Na svjetskim se burzama cijene dionica u odnosu na izglede za profit kreću na najvišim razinama od 2000. godine, uoči ′dot-com′ krize, pa analitičari pozivaju na oprez.

„Svjetske su burze snažno porasle na temelju očekivanja da će se gospodarstva oporaviti od ′lockdowna′. No, kako se na sjevernoj hemisferi bliži jesen, postavlja se pitanje hoće li se situacija s koronavirusom pogoršati. S obzirom na to, postavlja se i pitanje jesu li sadašnje valuacije dionica opravdane", kaže Kozo Koide, ekonomist u tvrtki Asset Management One.

Na spori oporavak od koronakrize ukazuje podatak da je prošloga tjedna inicijalni zahtjev za pomoć nezaposlenima podnijelo oko 880 tisuća Amerikanaca, kao i tjedan dana prije.

To znači da nezaposlenost u SAD-u i dalje ostaje visoka. Neki oblik pomoći za nezaposlene trenutno prima 29,6 milijuna Amerikanaca.

Doduše, od travnja do kolovoza broj zaposlenih porastao je za 10,6 milijuna, no na vrhuncu koronakrize u veljači i ožujku bez posla je ostalo oko 22 milijuna Amerikanaca.

„Očigledno je da su američkom gospodarstvu potrebne dodatne poticajne mjere, no izgledi da uskoro do njih dođe prilično su smanjeni", piše Rodrigo Catril, strateg u National Australia Bank, u osvrtu na situaciju na tržištima.

Naime, posljednje vijesti govore da je sve manje izgleda da će republikanski i demokratski zastupnici u Kongresu uskoro usuglasiti nove fiskalne mjere za pomoć gospodarstvu u borbi s koronakrizom.

Analitičari kažu da se i idućih dana može očekivati nestabilno trgovanje jer se bliže predsjednički izbori u SAD-u i jer su se rujan i listopad i prije pokazali vrlo turbulentnima na tržištima.

Sve do petka europske su burze uglavnom pratile smjernice s Wall Streeta, no u petak su europska tržišta porasla, dok je američko palo.

Zahvaljujući tome, prošloga je tjedna londonski FTSE indeks porastao 4 posto, na 6.032 boda, dok je frankfurtski DAX ojačao 2,8 posto, na 13.202 boda, a pariški CAC 1,4 posto, na 5.034 boda.

U fokusu europskih ulagača posljednjih su dana pregovori između Britanije i Europske unije o trgovinskim odnosima nakon brexita.

Između Londona i Bruxellesa rastu napetosti jer Britanija kani u trgovinskim pregovorima poništiti neke ključne dijelove sporazuma o brexitu koji je potpisala s EU-om u siječnju.

Europska strana upozorava Britaniju da bi nepoštivanje međunarodnih sporazuma teško uzdrmalo povjerenje u britansku vladu, a to povjerenje je ključno za sklapanje tih sporazuma.

Krajnji rok za postizanje trgovinskog sporazuma je 15. listopada.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna porastao 0,9 posto, na 23.406 bodova.