Tečaj eura prema dolaru ojačao je prošloga tjedna 0,1 posto, na 1,0460 dolara, odmaknuvši se od 1,0364 dolara, najniže razine od siječnja 2003. godine, na koju je skliznuo prije 10-ak dana.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na japansku, pa je cijena dolara skliznula 0,6 posto, na 117,30 jena.

Premda je na tjednoj razini blago pao, dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, i dalje se kreće iznad 103 boda, nedaleko 103,65 bodova, najviše razine od prosinca 2002. godine.

Jačanje japanske i europske valute zahvaljuje se prigušenoj sklonosti ulagača riziku zbog bojazni da bi novoizabrani američki predsjednik Donald Trump mogao izazvati trgovinski rat s Kinom, s obzirom da njegov tim navodno razmatra mogućnost uvođenja 10-postotnih carina na uvoz.

Uz to, Trump je na čelnu dužnost novog trgovinskog tijela imenovao oštrog kritičara Kine Petera Navarra.

S druge strane, podršku dolaru pruža nedavna odluka američke središnje banke o povećanju ključnih kamatnih stopa, kao i procjene da će idućih godina Fed ubrzati tempo povećanja kamata.

Naime, Trumpove najavljene politike o smanjenju poreza, povećanju fiskalne i potrošnje na infrastrukturu, kao i uvođenje carina na uvoz mogle bi ubrzati rast gospodarstva, ali i inflacije.

I dok se zbog toga očekuje stezanje monetarne politike Feda, europska i japanska središnja banka vjerojatno će još dulje vrijeme voditi vrlo labavu monetarnu politiku.

"Razlika u monetarnoj politici vjerojatno će biti još izraženija u 2017. godini, budući da Fed zaoštrava monetarnu politiku dok su ECB i središnja japanska i britanska banka dodatno povećale svoje bilance", ističe Ray Attrill iz NAB-a, predviđajući stoga pojačani priljev kapitala u dolarsku imovinu u idućoj godini.

Od američkih predsjedničkih izbora početkom studenog dolar je prema košarici svjetskih valuta ojačao više od sedam posto.