Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones oslabio 0,9 posto, na 19.762 boda, dok je S&P 500 skliznuo 1,1 posto, na 2.238 bodova, a Nasdaq indeks 1,4 posto, na 5.383 boda.

Međutim, u cijeloj protekloj godini S&P 500 indeks porastao je 9,5 posto, dok je Dow Jones skočio 13,4 posto, što je već četvrta godina zaredom kako ti indeksi rastu. Pritom su nedavno dosegnuli najviše razine u povijesti.

Veliki dobici na Wall Streetu ponajviše se zahvaljuju snažnom rastu cijena dionica od 8. studenoga, kada je Donald Trump neočekivano pobijedio na američkim predsjedničkim izborima.

Od tada je Dow Jones skočio 8 posto jer se ulagači nadaju da će Trumpovi planovi o smanjenju poreza, povećanju ulaganja u infrastrukturu i labavljenju regulacija u pojedinim sektorima ubrzati rast gospodarstva.

No, neki analitičari smatraju da su nakon tzv. ′Trumpovog uspona′ dionice skupe i plaše se da će zastupnici u Kongresu biti protiv oštrog reza poreza i drugih najavljenih Trumpovih politika koje bi mogle povećati fiskalni deficit.

Trumpovi planovi mogli bi ojačati i inflaciju, pa bi američka središnja banka, nakon povećanja kamata u prosincu za 0,25 postotnih bodova, idućih godina mogla ubrzati tempo povećanja cijene novca.

Zbog toga su u posljednjem tjednu ove godine cijene dionica na Wall Streetu pale.

Unatoč Brexitu, londonski FTSE na rekordnim razinama

Na europskim burzama, pak, prošloga tjedna cijene dionica su porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,0 posto, na rekordna 7.142 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 0,3 posto, na 11.481 bod, a pariški CAC 0,5 posto, na 4.862 boda.

Unatoč odluci Britanaca na referendumu polovicom godine o izlasku iz Europske unije, londonski FTSE indeks zabilježio je u ovoj godini skok od 14,4 posto i dosegnuo najviše razine u povijesti.

Po tome je najveći dobitnik u ovoj godini među najvažnijim europskim burzovnim indeksima, što se ponajviše zahvaljuje snažnom rastu cijena nafte i sirovina, zbog čega su cijene dionica u rudarskom sektoru skočile gotovo 62 posto.

Zahvaljujući odluci OPEC-a i nekih nečlanica tog kartela, uključujući Rusiju, o smanjenju proizvodnje nafte kako bi se smanjila neravnoteža između prevelike ponude i slabe potražnje, u ovoj je godini cijena barela na londonskom tržištu skočila 52 posto, na 56,82 dolara, a na američkom tržištu 46 posto, na 53,72 dolara.

To je njihov najveći skok u posljednjih sedam godina.

I na drugim najvećim europskim burzama ove su godine cijene dionica porasle. Njemački DAX indeks porastao je 6,9 posto, a francuski CAC 4,9 posto.

S druge strane, talijanski FTSE MIB indeks pao je oko 10 posto, što je ponajviše posljedice krize u tamošnjem bankarskom sektoru, zbog čega su cijene dionica u tom sektoru potonule 38 posto.

Španjolski IBEX indeks izgubio je, pak, 2 posto. Ponajviše zbog pada cijena dionica u Italiji i Španjolskoj, STOXX indeks 600 vodećih europskih dionica završio je ovu godinu u minusu od 1,2 posto.

MSCI svjetski indeks porastao više od 5 posto

U godini koju su obilježila velika iznenađenja na političkoj sceni - uključujući ′Brexit′ i neočekivanu pobjedu Donalda Trumpa u utrci za Bijelu kuću - globalni MSCI indeks, koji prati dionice u 46 zemalja svijeta, porastao je u ovoj godini 5,6 posto, najviše u posljednje tri godine.

Pritom je MSCI indeks tržišta u razvoju ojačao 8,5 posto, ponajviše zahvaljujući snažnom oporavku cijena dionica u Rusiji i Brazilu.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, ojačao je, pak, u ovoj godini 3,8 posto. Najveći rast cijena dionica u azijskoj regiji zabilježen je na burzi u Tajlandu, gotovo 20 posto, a slijedila je indonezijska burza s rastom od 16 posto.

Japanski Nikkei indeks godinu je, pak, završio na 19.114 bodova, pa je u ovoj godini zabilježio skroman rast od 0,4 posto. Premda je to mršav rezultat, ipak je daleko bolji nego u Kini, gdje su cijene dionica u ovoj godini pale otprilike 12 posto.