Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna snažno porasle, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima kompanija i popuštanju strahovanja od recesije u Europi.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna ojačao 2 posto, na 31.899 bodova, dok je S&P 500 skočio 2,4 posto, na 3.961 bod, a Nasdaq indeks 3,3 posto, na 11.834 boda.

Snažan rast tih indeksa zahvaljuje se boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima većine američkih kompanija.

Od 106 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile izvješća, njih 75,5 posto ostvarilo je veću zaradu nego što se očekivalo.

A u anketi Reutersa analitičari procjenjuju da su kompanije iz sastava S&P 500 indeksa u drugom tromjesečju ostvarile oko 6 posto veću dobit nego u istom lanjskom razdoblju.

„Slika zarada je nešto bolja nego što su se ulagači plašili. No, zarade su slabije nego u prethodnim kvartalima i slabije nego što smo se naviknuli", kaže J. Bryant Evans, portfelj menadžer u tvrtki Cozad Asset Management.

A na makroekonomskom frontu situacija se ponešto pogoršava. Prošloga je tjedna objavljeno da je broj prvih zahtjeva za pomoć nezaposlenima porastao na 251.000, najvišu razinu u osam mjeseci.

Očekuje se i dodatno usporavanje rasta američkog gospodarstva jer će Fed zbog visoke inflacije idućega tjedna ponovno agresivno povećati ključne kamatne stope, najvjerojatnije za 0,75 postotnih bodova.

Idućega tjedna bit će objavljeni i podaci o američkom bruto domaćem proizvodu u drugom tromjesečju. Nikoga ne bi iznenadilo da se pokaže da je gospodarstvo palo na kvartalnoj razini drugo tromjesečje zaredom, što bi značilo da je najveće svjetsko gospodarstvo u recesiji.

A recesija prijeti i Europi zbog energetske krize i rata u Ukrajini. Ipak, te su bojazni ponešto ublažene nakon što je u četvrtak ruski plin počeo opet teći Sjevernim tokom 1, najvećim plinovodom između Rusije i Njemačke nakon desetodnevnog prekida zbog remonta.

Danima se strahovalo da bi Rusija mogla smanjiti ili čak obustaviti isporuku plina, što bi zasigurno dodatno potaknulo rast cijena plina i gurnulo Europu u recesiju.

Kako su te bojazni ublažene, na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,6 posto, na 7.276 bodova, dok je frankfurtski DAX skočio 3 posto, na 13.253 boda, a pariški CAC 2,95 posto, na 6.216 bodova.

No, na tržištima ne vlada euforija jer je Europska središnja banka povećala ključne kamatne stope po prvi put od 2011. godine, i to za 0,50 postotnih bodova, više nego što se očekivalo.

Tako su kamate za refinanciranje banaka podignute na 0,5 posto, kamate na prekonoćne pozajmice bankama na 0,75 posto, a kamate na depozite na nula posto.

Time je ECB završila politiku negativnih kamatnih stopa, koju je vodila od 2014. godine.

„Povećanje kamata ECB-a za 0,50 postotnih bodova mnoge je iznenadilo. No, oštro povećanje kamata sada je u svijetu postala norma", kaže Susan Kilsby, ekonomistica u ANZ-u.

Agresivniji nego što se očekivalo potez ECB-a pokazuje da čelnike središnje banke zabrinjava kretanje inflacije u eurozoni na rekordnim razinama, iznad 8,5 posto.

No, u Japanu inflacija nije takav problem. U lipnju je inflacija u toj zemlji iznosila 2,2 posto, što znači da središnja banka i dalje može voditi izuzetno poticajnu monetarnu politiku.

Zahvaljujući tome, na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks porastao sedam dana zaredom, pri čemu je u prošlom tjednu skočio 4,2 posto, na 27.914 bodova.