Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 0,05 posto, na 26.447 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,98 posto, na 2.885 bodova, a Nasdaq indeks 3,2 posto, na 7.788 bodova.

Oštar pad S&P 500 i Nasdaq indeksa posljedica je strahovanja ulagača od mogućeg ubrzavanja tempa povećanja kamata američke središnje banke jer svi posljednji podaci pokazuju da se nastavlja snažan rast najvećeg svjetskog gospodarstva.

Tako su, među ostalim, u rujnu snažno porasle aktivnosti u uslužnom i proizvodnom sektoru, a nastavljen je i rast zaposlenosti, zbog čega je stopa nezaposlenosti pala s 3,9 na 3,7 posto, najnižu razinu od 1969. godine.

Prosječne su plaće po satu, pak, u rujnu porasle za 0,3 posto na mjesečnoj razini, a na godišnjoj za 2,8 posto, što podržava zabrinutosti u vezi jačanja inflacije.

„Uopće nije sporno da je situacija na američkom tržištu rada najbolja u generaciji, to nitko ne dovodi u pitanje. No, izvješće o zapošljavanju postalo je izvješće o inflaciji", kaže Russell Price, ekonomist u tvrtki Ameriprise Financial Services.

Relativno snažan rast plaća mogao bi potaknuti inflaciju, što podržava teze da će Fed nastaviti s povećanjem ključnih kamatnih stopa.

Trgovci na tržištu novca procjenjuju da izgledi da će Fed u prosincu, već četvrti put ove godine, povećati kamate za 0,25 postotnih bodova iznose gotovo 80 posto.

Još nedavno ulagači na tržištu kapitala nadali su se da je ciklus povećanja kamata pri kraju, no Fed je prije desetak dana signalizirao da bi, osim u prosincu, kamate mogao povećati još u tri navrata u idućoj godini, a potom još jednom na početku 2020.

Predsjednik Feda Jerome Powell poručio je ovih dana da su gospodarski izgledi „izuzetno pozitivni" i da su kamate još daleko od ′neutralne′ razine, između 2,5 i 3 posto, koja označava da monetarne politika nije ni poticajna ni restriktivna.

Ulagači se plaše da bi zaoštravanje monetarne politike moglo biti previše agresivno, a takva očekivanja loše utječu na tržište kapitala, na kojemu se cijene dionica kreću na najvišim razinama u povijesti, dok s druge strane potiču rast prinosa na obveznice.

Tako su prinosi na 10-godišnje američke državne obveznice dosegnuli 3,24 posto, najvišu razinu u sedam godina, zbog čega raste konkurentnost obveznica.

„Kako će se tržište dionica tome prilagoditi? Smanjenjem cijena, a time povećanjem stope povrata. Dionice neće imati izbora jer ako ne ostanu konkurentne stopama prinosa na nerizične investicije, ulagači će ih prestati kupovati i okrenuti se obveznicama", tumači Walter Zimmerman, analitičar u tvrtki ICAP.

I na europskim burzama cijene dionica prošloga su tjedna oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 2,6 posto, na 7.318 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 1,1 posto, na 12.111 bodova, a pariški CAC 2,4 posto, na 5.359 bodova.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna skliznuo 1,4 posto, na 23.783 boda.