Na svjetskim su burzama cijene dionica pale i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer središnje banke u svijetu povećavaju kamatne stope kako bi suzbile visoku inflaciju, što bi moglo usporiti oporavak gospodarstava.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 0,8 posto, na 34.451 bod, dok je S&P 500 pao 2,1 posto, na 4.392 boda, a Nasdaq indeks 2,6 posto, na 13.351 bod.

Oštar pad S&P 500 i Nasdaqa posljedica je rasta prinosa na američke državne obveznice, što ne ide u prilog tehnološkom i drugim sektorima temeljenim na rastu.

Posljednjih tjedana tržište je pod pritiskom zbog visoke inflacije u SAD-u i bojazni da će američka središnja banka povećati ključne kamatne stope agresivnije nego što se očekivalo.

U utorak je je objavljeno da su u ožujku potrošačke cijene u SAD-u porasle 8,5 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je najviša stopa inflacije od 1981. godine.

Kako bi suzbio inflaciju, Fed je na sjednici u ožujku povećao kamate po prvi put od 2018. godine, za 0,25 postotnih bodova, a već u svibnju vjerojatno će ih povećati za daljnjih 0,50 postotnih bodova.

Zapisnik s nedavne sjednice Feda pokazao je da bi mogla zaredati agresivna povećanja kamata na sjednicama idućih mjeseci, kao i da je postignut načelni dogovor da bi se Fedove bilance, koje su u borbi s koronakrizom nabujale za nekoliko tisuća milijardi dolara, trebale smanjivati za 95 milijardi dolara mjesečno.

I mnoge druge središnje banke u svijetu povećavaju kamate, pa je potpuno jasno da je razdoblje jeftinog novca završeno.

Kanadska središnja banka povećala je prošloga tjedna ključnu kamatu za 0,50 postotnih bodova, na 1 posto.

Novozelandske monetarne vlasti također su povećale kamatu za 0,50 postotnih bodova, što je najveće povećanje u više od dva desetljeća.

Središnja banka Južne Koreje povećala je, pak, kamatu za 0,25 postotnih bodova, na 1,50 posto, najvišu razinu od 2019. godine.

Singapurska središnja banka također je zaoštrila monetarnu politiku, već treći put u posljednjih šest mjeseci.

Sezona objava poslovnih rezultata

Idućih tjedana u fokusu ulagača bit će i poslovni rezultati američkih kompanija jer je počela sezona objave izvješća za prvo tromjesečje.

No, početak nije baš impresivan. Većina od 34 kompanije, koje su dosad objavile izvješća, ostvarila je veću zaradu nego što se očekivalo, no taj je rast skroman.

Početkom tjedna analitičari u anketi Reutersa procjenjivali su da će zarade kompanija i banaka iz sastava S&P 500 indeksa u prvom kvartalu porasti 6,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a sada očekuju rast od 6,3 posto.

Bit će to znatno usporavanje rasta zarada, s obzirom da su u prethodnom kvartalu porasle više od 30 posto na godišnjoj razini.

„Niz je razloga za zabrinutost. Poslovni rezultati kompanija su miješani, što je, zajedno sa zabrinutošću zbog visoke inflacije i agresivnog Feda, navelo ulagače na prodaju uoči praznikom produženog vikenda", kazao je Ryan Detrick, strateg u tvrtki LPL Financial.

Blaži pad europskih burzi

I na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,7 posto, na 7.616 bodova, a frankfurtski DAX 0,85 posto, na 14.163 boda. No, pariški CAC ojačao je 0,6 posto, na 6.589 bodova.

Blaži pad europskih burzi u odnosu na Wall Street zahvaljuje se suzdržanosti Europske središnje banke (ECB) po pitanju zaoštravanja monetarne politike, za razliku od Feda, koji najavljuje agresivno povećanje kamata.

Predsjednica ECB-a Christine Lagarde kazala je u četvrtak, nakon redovne sjednice čelnika banke, da nema jasnog vremenskog okvira kada bi ECB mogla početi povećavati kamate i da bi to moglo biti tjednima, pa i mjesecima nakon što središnja banka ukine programe poticaja u trećem tromjesečju.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna porastao 0,4 posto, na 27.093 boda, jer japanska središnja banka, po svemu sudeći, još neko vrijeme kani voditi poticajnu monetarnu politiku.