Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna skliznuo 4,5 posto, na 24.388 bodova, dok je S&P 500 potonuo 4,6 posto, na 2.633 boda, a Nasdaq indeks 4,9 posto, na 6.969 bodova, što je njihov najveći tjedni gubitak od ožujka.

Početak tjedna nije nagovještavao takav rasplet situacije jer su u ponedjeljak cijene dionica na najvećoj svjetskoj burzi snažno porasle, nakon dogovora predsjednika SAD-a i Kine Donalda Trumpa i Xi Jinpinga da u idućih 90 dana neće uvoditi nove carine i da će u tom razdoblju pregovarati o trgovinskim pitanjima.

Međutim, već je idućega dana entuzijazam ulagača splasnuo jer ulagači ne vjeruju da je u tih 90 dana moguć dogovor, s obzirom da su dvije strane na vrlo različitim pozicijama.

Tim više što je polovicom tjedna tržišta uzdrmala vijest o uhićenju financijske direktorice Huaweija u Kanadi, koja je suočena s izručenjem SAD-u zbog optužbi da je kršila američke sankcije Iranu.

Vlasti SAD-a, naime, vode istragu zbog sumnji da je kineski tehnološki div Huawei od 2016. proizvode proizvedene u SAD-u prodavao Iranu i drugim zemljama koje su pod američkim sankcijama.

Zbog toga su ponovno ojačala strahovanja od rasta tenzija između dva najveća svjetska gospodarstva.

Uz to, niz posljednjih makroekonomskih izvješća i signali s tržišta obveznica već neko vrijeme ukazuju na usporavanje rasta američkog gospodarstva, a to su pokazali i podaci s tržišta rada.

U studenome je u SAD-u otvoreno 155 tisuća novih radnih mjesta, manje od očekivanja i znatno manje nego mjesec dana prije kada je broj zaposlenih porastao za 235 tisuća.

„Ulagači su očekivali snažnije rezultate s tržišta rada. Nešto su slabiji, no dat će Fedu razloga za raspravu kako oblikovati politiku za iduće godine", kaže Charlie Ripley, strateg u tvrtki Allianz Investment Management.

Još donedavno američka središnja banka signalizirala je da će nastaviti s povećanjem kamata u idućoj godini jer su gospodarstvo i inflacija rasli.

No, posljednjih tjedana sve su češće poruke iz Feda da se rast svjetskog gospodarstva usporava, što bi moglo negativno utjecati i na američko gospodarstvo, dok inflacijski pritisci slabe zbog oštrog pada cijena nafte.

Doduše, i dalje se očekuje da će Fed polovicom prosinca još jednom, već četvrti put ove godine, podići kamatne stope za 0,25 postotnih bodova.

No, sada su procjene o povećanju kamata u idućoj godini smanjene. Prije se očekivalo povećanje cijene novca u tri navrata, a sada samo jednom.

Osim toga, ulagači su zabrinuti jer kretanje prinosa na kratkoročne i dugoročne američke državne obveznice ukazuje na usporavanje rasta gospodarstva, možda čak i približavanje recesije.

„Pad tržišta dionica posljedica je krize povjerenja u trgovinsku situaciju, ulagači se pitaju što će se dogoditi za koji dan. A radi se možda i o krizi povjerenja u Fed, s obzirom kako je brzo promijenio svoj ton", kaže Walter Todd, direktor u tvrtki Greenwood Capital Associates.

I na europskim burzama cijene dionica prošloga su tjedna oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 2,9 posto, na 6.778 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 4,2 posto, na 10.788 bodova, a pariški CAC 3,8 posto, na 4.813 bodova.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks skliznuo 3 posto, na 21.678 bodova.