Njujorški Dow Jones indeks ojačao je proteklog tjedna 1,4 posto, na 25.660 bodova, a S&P 500 indeks za 0,6 posto, na 2.850 boda. Istodobno, tehnološki Nasdaq spustio se 0,29 posto, na 7.818 bodova.

Kinesko ministarstvo trgovine objavilo je u četvrtak da će kineska delegacija sudjelovati u idućoj rundi trgovinskih pregovora s američkom stranom u Washingtonu krajem kolovoza.

Posljednja runda trgovinskih razgovora između dvije gospodarske sile održana je početkom lipnja. Iako tijekom prethodnih runda razgovora nije bio postignut neki veći napredak, Bijela kuća je 3. kolovoza priopćila da je SAD otvoren za daljnje razgovore s Kinom o tome kako riješiti trgovinske napetosti.

To je donekle ublažilo zabrinutosti investitora oko izbijanja bespoštednog trgovinskog rata, koji bi mogao usporiti globalni gospodarski rast.

No, ne bude li postignut napredak u tim kinesko-američkim trgovinskim razgovorima, obje zemlje uvest će dodatne carine, nakon što je 6. srpnja SAD već nametnuo carine na 34 milijardi dolara vrijedan kineski uvoz, a Peking odmah uzvratio istom mjerom.

Washington je naime najavio da će aktivirati dodatne carine na 16 milijardi dolara vrijednu kinesku robu 23. kolovoza, a Peking je najavio da će odgovoriti istom mjerom. Zasebno, Kina je ranije objavila kako planira uvesti i dodatne carine na 5.207 američkih proizvoda ukupne vrijednosti od 60 milijardi dolara, koje bi obuhvatile širok raspon proizvoda, od LNG-a do letjelica. Ta najava bila je odgovor na prijetnju SAD-a da će povećati carine na 200 milijardi dolara vrijedan uvoz kineske robe sa 10 na 25 posto.

„Prijetnja trgovinskim ratom ugrožava gospodarsku aktivnost. Činjenica da bi administracija mogla riješiti trgovinske nesporazume ranije umjesto kasnije, i tako izbjeći usporavanje gospodarske aktivnosti zbog carina, dobro odjekuje na tržištima kapitala", ocjenjuje Stephen Massocca, potpredsjednik investicijskog društva Wedbush Securities.

Tijekom tjedna oporavile su se cijene dionica industrijskih kompanija, koje su uvelike senzitivne na dizanje carina.

Dobro raspoloženje na Wall Streetu podupiru i više nego solidne zarade američkih kompanija. Od 500 kompanija čije su dionice sadržane u indeksu S&P 500, njih 467 dosad je objavilo poslovne rezultate za drugo tromjesčje, pri čemu je njih 79,2 posto premašilo svojih rezultatima procjene analitičara.

Turska izvor nestabilnost, snižen joj rejting

No, izvor nestabilnosti na burzama predstavlja i dalje turska valutna kriza. Rejting agencija S&P u petak je snizila Turskoj rejting s B+ na BB-, još dublje u podinvesticijski, no uz stabilne izglede.

Kao razloge za taj potez S&P navodi ekstremnu volatilnost lire, a predviđa i da će iduće godine tursko gospodarstvo utonuti u recesiju. Dodatno, S&P procjenjuje i da će inflacija u iduća četiri mjeseca u toj zemlji dosegnuti 22 posto, dok slaba lira pritišće prezaduženi korporativni sektor te znatno povećava rizik za turske banke.

Turska lira je početkom tjedna potonula na najnižu razinu u povijesti, više od 7 lira za dolar. Tijekom tjedna se ponešto oporavila, no od početka godine pala je prema dolaru 40 posto zbog pogoršanja odnosa s SAD-om i zabrinutosti investitora oko utjecaja turskog predsjednika Tayyipa Erdogana na monetarnu politiku zemlje.

Brza deprecijacija lire loša je vijest za turske vjerovnike, s obzirom na činjenicu da turske kompanije i financijske institucije drže imaju otprilike 220 milijardi dolara inozemnog duga prema bankama.

Američki ministar trgovine Steven Mnuchin kazao je u četvrtak da su sankcije spremne ako američki pastor Andrew Brunson, koji u Turskoj čeka suđenje zbog terorizma, ne bude oslobođen. Turski dužnosnici navode da je taj slučaj u ingerenciji sudova.

Rejting je Turskoj za jedan stupanj u petak snizio i Moody′s, s Ba3 na Ba2, uz negativne izglede. U obrazloženju tog poteza iz Moody′sa navode da slabljenje valute znatno pojačava zabrinutost oko nezavisnosti središnje banke, kao i nedostatak jasnog i vjerodostojnog plana za rješavanje temeljnih uzroka nedavnog financijskog potresa.

Turska financijska tržišta od ponedjeljka popodne do kraja tjedna ne rade zbog praznika.

Na europskim burzama cijene dionica pod utjecajem turske krize potonule su protekloga tjedna za više od jedan posto. Ponajviše je na udaru prodaja bio bankarski sektor, uvelike izložen u Turskoj. Londonski Ftse bio je na gubitku 1,42 posto, na 7.558 bodova, frankfurtski DAX za 1,72 posto, na 12.210 bodova, a pariški CAC za 1,3 posto, na 5.344 boda.

Istodobno, tokijski Nikkei oslabio je 0,1 posto, na 22.270 bodova.