Na Wall Streetu je ovoga tjedna Dow Jones oslabio 1,1 posto, na 21.858 bodova, dok je S&P 500 pao 1,4 posto, na 2.441 bod, a Nasdaq indeks za 1,5 posto, na 6.256 bodova. Riječ je o njihovom najvećem tjednom gubitku od ožujka ove godine.

Izjavu američkog predsjednika Donalda Trumpa u utorak da će SAD pustiti "vatru i bijes" na Pyongyang ako bude napadnut, mnogi investitori nisu previše ozbiljno shvatili. No, Trumpovo drugo upozorenje uzdrmalo je u četvrtak tržišta, koja su veći dio godine bila otporna na korekcije.

"Ova situacija počinje se razvijati u kubansku raketnu krizu ove generacije, pri čemu nedavni obavještajni podaci koji su procurili govore o tome da je Sjeverna Koreja navodno smanjila svoje nuklearne glave, što povećava doseg njihovih raketa te potencijalno stavlja u doseg ciljeve u SAD-u", kaže ekonomist ING-a Robert Carnell.

Američki burzovni indeks S&P 500 u četvrtak je zabilježio najveći dnevni pad u zadnjih gotovo tri mjeseca, za 1,45 posto, jer investitori povlače kapital iz rizičnije imovine. Zadnji put S&P potonuo je za više od 1 posto 17. svibnja.

Tehnološki sektor našao se na najvećem udaru prodaja, pri čemu je sektorski tehnološki indeks SPLRCT potonuo u četvrtak 2,2 posto. Taj indeks od početka godine predvodio je među dobitnicima, pa je i najviše ranjiv kad započnu rasprodaje.

Spot cijena zlata, koje se smatra sigurnim utočištem za kapital u nemirnim vremenima, tijekom tjedna dosegnula je najvišu razinu u zadnja dva mjeseca od 1.291 dolara za uncu, no do kraja tjedna nešto se spustila, završivši na 1.288 dolara. To je 2,6 posto više nego u tjednu ranije, pa je cijena zlata tako ostvarila najveći tjedni rast od lipnja 2016. godine.

I na europskim burzama indeksi su oštro potonuli, zabilježivši najveći tjedni pad još od američkih predsjedničkih izbora u studenome lani. Londonski Ftse indeks spustio se 2,7 posto, na 7.309 bodova, a za toliko je bio na gubitku i pariški CAC, završivši tjedan na 5.060 bodova. Frankfurtski DAX pao je 2,3 posto na 12.014 bodova.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks ovoga tjedna oslabio 1,1 posto, na 19.729 bodova.

Tržišta traže bilo kakav razlog za resetiranje

Ipak, unatoč korekciji protekloga tjedna, S&P je nadomak najviše razine od 2004. godine, kada se gleda omjer cijena dionica u odnosu na zaradu u idućih 12 mjeseci.

Uostalom, od početka godine cijene dionica na Wall Streetu pa i na drugim burzama u svijetu rastu tjedan za tjednom, pri čemu je S&P sad u plusu od početka godine više od 9 posto. I mnoga druga dionička tržišta u svijetu dosegnula su višegodišnje najviše razine te tako postala ranjiva na rasprodaje.

"Tržišta traže bilo kakav razlog da bi se resetirala. Taj reset pokrenule su geopolitičke napetosti oko Sjeverne Koreje i visoke valuacije dionica. Vjerujem da bi tržišta mogla pasti između 1 i 5 posto", kaže Peter Kenny, strateg pri Global Markets Advisory grupi u New Yorku.

Mnogi tržišni sudionici zazivaju značajniju korekciju S&P-ja.

"Tržište i dalje nije u području preprodanosti i ima prostora za daljnju korekciju. I dalje su indeksi blizu povijesno najviših razina, što ulagače čini pomalo nervoznim, pa bi mogli zaključiti kako je vrijeme da povuku nešto novca sa stola", smatra Robert Pavlik, strateg pri njujorškoj Boston Private Wealth banci.

I Stratezi HSBC-a smatraju da vjerojatnost od tržišne korekcije raste. Kako ističu, MSCI indeks europskih dionica bilježio je 406 dana gotovo neprekinutog uspona, što je, kako navode, drugo najduže razdoblje njegova rasta na post-kriznom tržištu bikova.