Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna porasle, nakon dva tjedna pada, jer trgovce zabrinjava napetost na Bliskom istoku, dok spori rast gospodarstava sprječava snažniji rast cijena ′crnog zlata′.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 2,5 posto, na 89,50 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,85 posto, na 83,85 dolara.

Potporu cijenama pruža zabrinutost za opskrbu, s obzirom na nastavljene sukobe na Bliskom istoku.

Doduše, napetosti između Irana i Izraela su splasnule, nakon nedavnih ograničenih međusobnih zračnih napada, no Izrael je pojačao zračne napade na grad Rafah u palestinskom Pojasu Gaze.

Poručio je i da planira opći napad, unatoč upozorenjima saveznika na moguće brojne žrtve, s obzirom da se u Rafahu pred izraelskim napadima sklonilo 1,2 milijuna Palestinaca.

Veći rast cijena nafte sprječava, pak, spori rast najvećih svjetskih gospodarstava.

Prošloga je tjedna objavljeno je da je u prvom tromjesečju bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a porastao 1,6 posto godišnje, znatno ispod očekivanja analitičara i najsporije u gotovo dvije godine.

S druge strane, inflacija je u tom tromjesečju dosegnula 3,4 posto godišnje, dok je u prethodnom kvartalu iznosila 1,8 posto.

Zbog toga je sve jasnije da će američka središnja banka zadržati restriktivnu monetarnu politiku još neko vrijeme, što će dodatno usporiti rast najvećeg svjetskog gospodarstva.

Posustajanje aktivnosti nadovezalo se na naznake posustajanja potražnje za gorivom u SAD-u, iskazano u snažnom rastu zaliha benzina u prethodnom tjednu, za 5,6 milijuna barela. Porasle su i zalihe destilata, za 5,1 milijun barela.

"(Izvješće) baš i ne signalizira zdravo stanje domaće potražnje u SAD-u", rekao je John Evans iz PVM-a.

Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, od početka godine cijena nafte na londonskom tržištu porasla je više od 15, a na američkom tržištu oko 17 posto.