Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones oslabio 0,4 posto, na 18.240 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,7 posto, na 2.153 boda, a Nasdaq indeks 0,4 posto, na 5.292 boda.

Prvi tjedni pad tih indeksa nakon tri tjedna rasta posljedica je opreza ulagača jer je niz podataka pokazao da američko gospodarstvo solidno raste, pa bi tamošnja središnja banka do kraja godine mogla povećati ključne kamate.

Među ostalim, u petak je objavljeno da je u rujnu u SAD-u otvoreno 156.000 novih radnih mjesta, oko 20.000 manje nego što se očekivalo, pri čemu je stopa nezaposlenosti porasla sa 4,9 na 5 posto.

Premda je to već treći mjesec zaredom kako se rast zapošljavanja usporava, ti podaci, procjenjuje se, nisu toliko slabi da bi otklonili mogućnost povećanja kamata Feda.

Nakon ovih podataka, trgovci na tržištu novca procjenjuju da postoji 70 posto izgleda da će Fed kamate povećati u prosincu.

To je navelo ulagače na oprez jer su cijene dionica posljednjih godina rasle upravo zahvaljujući rekordno niskim kamatama.

"Fedovo zaoštravanje monetarne politike u redu je kada gospodarstvo snažno raste, no kada su valuacije ovako visoke, tada to predstavlja nepovoljni vjetar", kaže Paul Zemsky, direktor u tvrtki Voya Investment Management.

Burzovni indeksi na Wall Streetu kreću se nedaleko najviših razina u povijesti, a ulagači se plaše da bi povećanje kamata moglo naštetiti gospodarstvu ako nije u dovoljno snažnom zamahu.

Na europskim burzama, pak, prošloga tjedna je zabilježena mješovita izvedba indeksa.

Zahvaljujući slabljenju funte, londonski FTSE skočio je 2,1 posto, na 7.044 boda. Frankfurtski DAX skliznuo je, pak, 0,2 posto, na 10.490 bodova, dok je pariški CAC ostao gotovo nepromijenjen, na 4.449 bodova.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks prošloga tjedna porastao 2,5 posto, na 16.860 bodova. To se ponajviše zahvaljuje slabljenju jena jer zbog toga raste cjenovna konkurentnost japanskih izvoznih proizvoda na inozemnim tržištima.