Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale jer su zbog krize na Bliskom istoku snažno porasle cijene nafte, što bi moglo potaknuti rast inflacije i naštetiti gospodarstvima.

Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošloga tjedna potonuo 3 posto, na 47.501 bod, dok je S&P 500 pao 2 posto, na 6.740 bodova, a Nasdaq 1,2 posto, na 22.387 bodova.

Od samog početka tjedna najveća svjetska burza bila je pod pritiskom jer je napad SAD-a i Izraela prošloga vikenda na Iran izazvao snažan rast cijena nafte.

Polovicom tjedna zaustavljen je pad cijena dionica jer se činilo da su se u srijedu cijene nafte stabilizirale nakon snažnog rasta u prva dva dana tjedna.

No, kako napadi SAD-a i Izraela na Iran nisu popustili, kao ni iransko raketiranje susjednih zemalja, cijene ′crnog zlata′ u četvrtak su ponovno počele snažno rasti.

Tim više što je Iran objavio da zbog ratnog stanja preuzima kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, najvažnijom prometnom točkom u svijetu za globalnu trgovinu naftom, zabranivši tranzit tankerima iz SAD-a i europskih zemalja.

Zbog toga je u cijelom prošlom tjedna cijena barela na američkom tržištu skočila više od 35 posto, na 90,90 dolara, što je njezin najveći tjedni skok od 1983. godine.

Cijena barela na londonskom tržištu porasla je, pak, prošloga tjedna oko 28 posto, najviše od 2020. godine.

To je potaknulo strahovanja ulagača od rasta inflacije, koja se ionako kreće iznad ciljanih razina američke središnje banke od oko 2 posto.

To znači da se Fedu sužava prostor za smanjenje kamata, a upravo je nada ulagača u smanjenje kamata bila glavni pokretač tržišta u posljednje vrijeme.

„Pogledajte cijene nafte, to vam govori sve što trebate znati zašto je tržište palo. Tržište bi doista željelo znati dokle će taj sukob na Bliskom istoku trajati", kazao je Michael Antonelli, strateg u tvrtki Baird Private Wealth Management.

I na europskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 5,7 posto, na 10.284 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo 6,7 posto, na 23.591 bod, a pariški CAC 6,8 posto, na 7.993 boda.

Zbog toga je STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica pao 4,6 posto, nakon što je tjedan dana prije dosegnuo rekordne razine.