Na svjetskim valutnim tržištima i prošloga je tjedna u fokusu bila britanska funta, a njezin se tečaj prema dolaru i dalje kreće oko najnižih razina u 31 godinu jer su ulagači oprezni zbog mogućih posljedica ′Brexita′.

Na kraju trgovanja u petak tečaj funte iznosio je 1,3270 dolara, što je 3 posto manje nego tjedan dana prije, a u jednom trenutku skliznuo je i na samo 1,3122 dolara, novu najnižu razinu od 1985. godine.

Euro se, pak, stabilizirao, pa je njegova cijena prema američkoj valuti prošloga tjedna porasla 0,2 posto, na 1,1135 dolara.

Euro je ojačao i u odnosu na japansku valutu, za 0,5 posto, na 114,20 jena.

I dolar je ojačao prema ′japancu′, za 0,3 posto, na 102,50 jena.

Prošloga ponedjeljka tečaj funte zaronio je na novu najnižu razinu od 1985. godine, 1,3122 dolara, jer je i dalje bio pod pritiskom odluke Britanaca na referendumu 23. lipnja o napuštanju Europske unije.

U iduća dva dana na tržištima je splasnuo šok od ′Brexita′, pa je funta nadoknadila dio gubitaka,

Njezin oporavak, međutim, nije dugo trajao jer se već u četvrtak ponovno našla pod pritiskom nakon što je guverner Bank of England (BoE) Mark Carney kazao kako će središnja banka vjerojatno morati u ljeti uvesti nove gospodarske poticajne mjere.

Zbog toga se potkraj tjedna tečaj funte ponovno našao pod pritiskom.

Ulagači pažljivo prate svaku izjavu središnjih bankara i ministara financija jer očekuju poteze koji bi podržali rast globalnog gospodarstva koji se i prije ′Brexita′ usporavao.

Europska središnja banka (ECB) odbacila je mogućnost daljnjeg labavljenja monetarne politike, poručivši kako je njezina politika ionako već sada izuzetno labava.

Međutim, dodatne poticajne mjere očekuju se od japanske i kineske središnje banke, dok će se američki Fed, kako se očekuje, suzdržati od povećanja ključnih kamatnih stopa u ovoj godini.

"Situacija nakon ′Brexita′ sasvim je otklonila mogućnost povećanja kamata Feda u ovoj godini", kaže Boris Schlossberg, direktor u fondu BK Asset Management.