U odnosu na japansku valutu, dolar je, pak, ojačao, pa mu je tečaj porastao 0,2 posto, na 109,35 jena.

No, dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga je tjedna skliznuo 0,9 posto, na 92,55 bodova, najnižu razinu u više od godinu dana.

Sve do petka na valutnim se tržištima trgovalo oprezno jer ulagači nisu željeli riskirati uoči Fedove godišnje konferencije središnjih bankara u Jackson Holeu koja se uvijek pažljivo prati zbog mogućih signala o monetarnim politikama.

No, ovoga puta predsjednica američke središnje banke Janet Yellen nije govorila o monetarnoj politici, nego o financijskoj stabilnosti.

Poručila je da su reforme uvedene nakon financijske krize između 2007. i 2009. godine ojačale financijski sustav, a da nisu naštetile gospodarskom rastu.

Ni predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi nije u Jackson Holeu kazao ništa nova o planovima u vezi monetarne politike.

No, nakon njegova govora uslijedio je snažan skok eura jer Draghi, mimo očekivanja, nije pokazao zabrinutost u vezi jačanja eura.

Europska je valuta, naime, od početka godine ojačala 13 posto u odnosu na američku zbog političkih problema u Washingtonu i opreznog povećanja kamata Feda.

S druge strane, iduće se godine očekuje zaoštravanje monetarne politike u eurozoni, nakon što je ECB godinama vodio poticajnu politiku.

Premda jačanje eura ne ide u prilog izvozno usmjerenom gospodarstvu eurozone, Draghi u petak nije to ni spomenuo, nego je svoj govor usmjerio na druge aspekte, kao što je solidan rast gospodarstva eurozone.

A ulagači su to shvatili kao ′zeleno svjetlo′ za kupnju eura.

"Ulagači igraju na to da ECB nije zabrinut zbog jačanja eura, unatoč utjecaju toga na inflaciju i rast gospodarstva eurozone. Očekivalo se, pak, da će Draghi pokušati oslabiti euro jer su na posljednjoj sjednici čelnici ECB-a izrazili povećanu zabrinutost zbog snažnog eura", kaže Karl Schamotta, direktor u tvrtki Cambridge Global Payments.