Tečaj eura prema dolaru porastao je prošloga tjedna 0,7 posto, na 1,0665 dolara, odmaknuvši se od najnižih razina od ožujka prošle godine.

U odnosu na japansku valutu, cijena dolara porasla je 0,3 posto, na 113,50 jena.

Unatoč jačanju prema jenu, dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je prošloga tjedna oko 0,8 posto, nakon što je tjedan dana prije dosegnuo najviše razine od 2003. godine.

Od kada je 8. studenoga Donald Trump pobijedio u utrci za Bijelu kuću, prinosi na američke obveznice snažno su rasli jer bi njegove najavljene politike - od protekcionizma i uvođenja visokih carina na uvozne proizvode, preko ulaganja u infrastrukturu do povećane fiskalne potrošnje i smanjenja poreza - mogle potaknuti inflaciju.

No, prošloga su tjedna prinosi na obveznice pali, dok je uspon dolara izgubio na zamahu. Ipak, analitičari kažu da bi se moglo raditi samo o kratkoročnoj korekciji tečaja dolara nakon snažnog uspona posljednjih tjedana.

Podršku dolaru u idućem bi razdoblju moglo pružiti očekivano jačanje inflacije, zbog čega će američka središnja banka već u prosincu najvjerojatnije povećati ključne kamatne stope.

Tržišta procjenjuju da su šanse da će Fed podići kamate do kraja godine veće od 90 posto, a u idućoj je godini moguće i ubrzanje tempa rasta cijene novca.

Što se, pak, eura tiče, kratkoročno će smjer njegova tečaja ovisiti o nedjeljnom referendumu o ustavnim reformama u Italiji, za koji je premijer Matteo Renzi vezao svoju političku budućnost.

U slučaju negativnog ishoda, Renzijev bi odlazak, po ocjeni analitičara, mogao destabilizirati talijanski bankarski sustav, a u konačnici bi mogao i poljuljati povjerenje ulagača u eurozonu.