Na svjetskim je tržištima dolar prošloga tjedna ojačao prema košarici valuta jer je kriza na Bliskom istoku navela ulagače da potraže sigurnija utočišta i jer američka središnja banka vjerojatno neće žuriti sa smanjenjem kamata.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 1,2 posto, na 98,85 bodova.

Pritom je dolar prema europskoj valuti ojačao 1,6 posto, pa je tečaj eura skliznuo na 1,1618 dolara.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na japansku, za 1,1 posto, pa je cijena dolara dosegnula 157,80 jena.

Eskalacija krize na Bliskom istoku, nakon napada SAD-a i Izraela na Iran prošloga vikenda, uzdrmala je svjetska financijska tržišta i natjerala ulagače da potraže sigurnija utočišta.

A kako se dolar tradicionalno smatra sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, njegova je vrijednost prošloga tjedna porasla.

Osim toga, zbog kriza na Bliskom istoku, snažno su porasle cijene nafte. Prošloga je tjedna cijena barela na američkom tržištu skočila više od 35 posto, na 90,90 dolara, što je njezin najveći tjedni skok od 1983. godine.

Cijena barela na londonskom tržištu porasla je, pak, oko 28 posto, najviše od 2020. godine.

To je potaknulo strahovanja ulagača od rasta inflacije, koja se ionako kreće iznad ciljanih razina američke središnje banke od oko 2 posto.

To znači da se Fedu sužava prostor za smanjenje kamata, pa je sve izvjesnije da središnja banka neće smanjiti kamate prije lipnja, a pitanje je hoće li moći i tada.

„Ključni pokretač bit će i idućih dana cijena nafte. Ako će dodatno porasti i zadržati se na povišenim razinama, to bi podržalo dolar. U slučaju popuštanja krize na Bliskom istoku i pada cijena nafte, dolar će oslabiti", objašnjava Lee Hardman, valutni analitičar u MUFG-u.