Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je prošloga tjedna 0,6 posto, na 96,95 bodova, skliznuvši s najviših razina u 19 mjeseci koje je dosegnuo tjedan dana prije.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti potonuo 1,9 posto, na 111,20 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura porasla 0,6 posto, na 1,1370 dolara.

Oštre oscilacije tečajeva ponajviše su posljedica nesigurnosti na tržištima dionica, zbog čega su ojačale valute koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, kao što su japanski jen i švicarski franak.

Zbog strahovanja ulagača od usporavanja rasta svjetskog gospodarstva i daljnjeg povećanja kamata u SAD-u, MSCI indeks svih svjetskih burzi potonuo je prošloga tjedna oko 4 posto i skliznuo na najnižu razinu od travnja prošle godine.

„Vidimo klasični slučaj nesklonosti ulagača prema riziku, pa jen jača prema dolaru, što u posljednje vrijeme nije bio baš česti slučaj", kaže Junichi Ishikawa, valutni strateg u tvrtki IG Securities.

Nestabilno trgovanje na financijskim tržištima traje od srijede, kada je američka središnja banka po četvrti put ove godine povećala ključne kamate za 0,25 postotnih bodova i poručila da će zbog nestabilnosti na tržištima i usporavanja rasta globalnog gospodarstva u idućoj godini kamate povećati u dva navrata, a ne u tri, kako je procjenjivala prije.

Fed je, također, poručio da će nastaviti sa smanjivanjem bilanci, koje su nagomilane zbog dugogodišnjeg otkupa obveznica tijekom i nakon financijske krize.

To je iznenadilo mnoge ulagače koji su očekivali da će zbog slabljenja globalnog gospodarstva i inflacijskih pritisaka Fed značajnije usporiti, pa možda čak i prekinuti ciklus povećanja kamata i smanjivanja bilanci.

Loše raspoloženje na tržištima posljedica je također privremenog prekida rada dijela američkih državnih službi jer se republikanci i demokrati u Kongresu nisu uspjeli dogovoriti oko financiranja savezne vlade u idućih godinu dana.

Najveći je prijepor povezan s inzistiranjem predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da se osiguraju sredstva za gradnju zida na granici s Meksikom.