Cijena eura pala je prošloga tjedna 0,6 posto, na 1,0590 dolara.

I dok je prema euru ojačala, američka je valuta oslabila u odnosu na japansku, pa je njezin tečaj skliznuo 0,3 posto, na 111,10 jena.

Unatoč padu prema jenu, dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 0,7 posto, na 101,15 bodova.

Podršku dolaru pružile su poruke američke središnje banke kako bi pred kraj godine mogla početi smanjivati golemu bilancu od 4.500 milijardi dolara, ali i nastaviti s postupnim povećanjem kamata.

Predsjednik odjeljka Feda u New Yorku William Dudley, inače zagovornik niskih kamata, kazao je kako bi početak smanjivanja bilance mogao izazvati samo malu stanku u Fedovim planovima povećanja kamata.

Prije njegovih komentara špekuliralo se, naime, da bi zbog smanjenja bilanci Fed mogao odgoditi povećanje cijene novca.

"Dudleyevi komentari dali su vjetar u leđa dolaru. Ublažio je svaku sugestiju da bi bilo kakvo smanjenje bilanci moglo izazvati značajniju stanku u povećanju kamata", kaže Joe Manimbo, analitičar u tvrtki Western Union Business.

Povećanje cijene novca u SAD-u očekuje se jer se inflacija postupno približava ciljanoj razini Feda od 2 posto, dok je rast gospodarstva stabilan.

Doduše, u petak je ulagače neugodno iznenadio podatak da je u SAD-u u ožujku broj novih radnih mjesta povećan za samo 98.000, najmanje od svibnja i znatno manje nego što se očekivalo.

No, stopa nezaposlenosti pala je sa 4,7 na 4,5 posto, najnižu razinu u gotovo 10 godina, što upućuje na uravnoteženje ponude i potražnje na tržištu rada.

Zbog toga se na tržištu procjenjuje da će američka banka ove godine ipak u još dva navrata podići ključne kamatne stope. Prvi put najvjerojatnije u lipnju, a drugi put pred kraj godine.

"Sve dok stopa nezaposlenosti pada, Fed će podizati ključne kamatne stope. Budući da je tek nedavno podigao kamate, vjerojatno će u idućih nekoliko mjeseci samo pratiti stanje", kaže Cathy Barrera iz tvrtke ZipRecuiter.