Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošle godine snažno porasla jer se očekuje da će američka središnja banka brže zaoštriti monetarnu politiku nego ostale najveće središnje banke u svijetu.

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle godine 6,7 posto, na otprilike 96 bodova. To je njegov najveći dobitak od 2015. godine.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skočio više od 11 posto, iznad 115 jena, pa se našao blizu najviših razina u četiri godine.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, za 7,4 posto, pa je cijena eura skliznula na 1,1370 dolara.

Jačanje dolara posljedica je očekivanja da će američka središnja banka brže zaoštriti monetarnu politiku nego ostale najveće središnje banke u svijetu.

Zbog visoke inflacije u SAD-u, čelnici Feda odlučili su na sjednici polovicom prosinca ubrzati proces ukidanja gospodarskih poticaja, koje su uveli na početku koronakrize prije gotovo dvije godine.

Tako će program otkupa obveznica završiti u ožujku, prije nego što se planiralo, dok bi u ovoj godini ključne kamatne stope mogle biti povećane u tri navrata.

Prvo povećanje kamata moglo bi uslijediti već krajem zime ili početkom proljeća, a do kraja 2022. godine ključna kamata mogla bi se približiti razini od 0,9 posto.

„Gospodarstvu više nije potrebna povećana podrška politike", kazao je tada predsjednik Feda Jerome Powell, dodavši da su gospodarski izgledi pozitivni i da će mu Fed i dalje pružati primjerenu podršku.

Europska središnja banka najavila je, pak, smanjenje poticaja. Program kupnji obveznica, uveden u pandemiji, okončat će u ožujku ove godine, ali će i dalje pružati izdašnu potporu gospodarstvu, koliko dugo bude potrebno, u okviru svoga standardnog programa kupnji imovine.

Malo je vjerojatno, poručili su čelnici ECB-a, da će u 2022. godini povećati ključne kamatne stope.

I dok je prema euru lani ojačao više od 7 posto, tečaj dolara prema japanskom jenu skočio je istodobno više od 11 posto.

Jen je pod pritiskom jer se očekuje da će japanska središnja banka još neko vrijeme voditi labavu monetarnu politiku i jer se sklonost ulagača prema rizičnijim investicijama kreće na visokim razinama.

A to ne pogoduje jenu, koji obično jača samo kada na financijskim tržištima vlada nestabilnost, pa ulagači sklanjaju svoj kapital u investicije koje se smatraju sigurnijim utočištima u nesigurnim vremenima.