Tečaj eura prema američkoj valuti skočio je prošloga tjedna 2,5 posto, na 1,1205 dolara, najvišu razinu u šest mjeseci.

Dolar je oslabio i u odnosu na japansku valutu, za 1,8 posto, na 111,25 jena.

Zbog toga je dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga tjedna potonuo oko 2 posto, na otprilike 97,30 bodova, najnižu razinu od 9. studenoga, dan nakon pobjede Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima.

Oštar pad dolara posljedica je niza skandala predsjednika Trumpa, od odavanje povjerljivih informacija ruskom ministru vanjskih poslova do traženja od direktora FBI-a Jamesa Comeyja, kojeg je nedavno smijenio, da prekine istragu o vezama bivšeg nacionalnog savjetnika za sigurnost Michaela Flynna u Rusiji.

Zbog toga su oporba i neki republikanci zatražili neovisnu istragu o mogućoj vezi između Trumpove predsjedničke kampanje i Rusije, a zaredali su i pozivi za opoziv predsjednika zbog upletanja u istragu.

Ministarstvo pravosuđa imenovalo je u četvrtak bivšeg direktora FBI-a Roberta Muellera posebnim tužiteljem u istrazi o, kako je to formuliralo, naporima ruske vlade da utječe na predsjedničke izbore 2016. i s tim povezanih pitanja.

To je pritisnulo američku valutu jer su Trumpovi planovi o smanjenju poreza i povećanju državne potrošnje pali u drugi plan.

To bi moglo značiti da će američko gospodarstvo nastaviti rasti usporeno, a to, pak, znači da američka središnja banka neće žuriti s povećanjem ključnih kamatnih stopa.

Fokus tržišta vjerojatno će ostati usmjeren na probleme Trumpove vlade, a to bi moglo i dalje pritiskati dolar, smatraju analitičari.

"Mislim da nas očekuje podosta udarnih vijesti u tjednima i mjesecima koji slijede, posebno vezano uz pokrenute istrage. To će negativno utjecati na raspoloženje prema dolaru", smatra valutni analitičar u UBS Wealth Managementu Tan Teck Leng.

Osim slabljenja dolara, tečaju eura ′vjetar u leđa′ pružaju zasad suzbijeni rizici na europskom političkom planu nakon što je na francuskim predsjedničkim izborima Emmanuel Macron pobijedio kandidatkinju krajnje desnice Marine Le Pen.

Uz to, podršku mu pružaju i glasine da bi Europska središnja banka (ECB) mogla početi razmišljati o postupnom smanjenju kupnji vrijednosnica, odnosno o početku zatezanja monetarne politike.