Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna blago pala, no i dalje se kreće u uskom rasponu jer se očekuje zaoštravanje monetarne politike američke središnje banke.

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je prošloga tjedna 0,1 posto, na 96,08 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti ojačao 0,5 posto, na 113,45 jena.

No, američka je valuta blago oslabila u odnosu na europsku, za 0,1 posto, pa je cijena eura dosegnula 1,1315 dolara.

Investitori su početkom tjedna bili skloniji riziku jer su popustile prvotne bojazni da bi omikron varijanta koronavirusa mogla zakočiti oporavak gospodarstava.

Stručnjaci, naime, kažu da je ta varijanta koronavirusa možda zaraznija od prethodnih, ali da nije ništa opasnija, dok proizvođači cjepiva poručuju ili da su njihova cjepiva možda i dovoljna zaštita od nove varijante ili da rade na cjepivu protiv omikrona.

Zahvaljujući tome, splasnula su strahovanja od novih restriktivnih mjera i zatvaranja gospodarstava.

U takvom se okruženju polovicom tjedna dolarov indeks kretao iznad 96,40 bodova.

No, oslabio je u petak, nakon što je objavljeno da je inflacija u SAD-u u studenome dosegnula 6,8 posto na godišnjoj razini, najviše u gotovo 40 godina.

Tako visoka inflacija ukazuje na to da će američka središnja banka uskoro početi zaoštravati monetarnu politiku kako bi zauzdala rast cijena.

No, taj je podatak u skladu s očekivanjima, pa nije utjecao na postojeće procjene o tempu zaoštravanja monetarne politike Feda.

Nedavno je predsjednik Feda Jerome Powell najavio da će čelnici središnje banke na sjednici u prosincu zbog visoke inflacije raspravljati o mogućem ubrzavanju plana ukidanja programa kupnje obveznica.

Uskoro se očekuje i povećanje kamata. U anketi Reutresa analitičari procjenjuju da će Fed povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova u trećem tromjesečju iduće godine.

Idućega tjedna u fokusu ulagača bit će redovne sjednice vodećih središnjih banaka u svijetu, uključujući Fed, Europsku središnju banku (ECB), britansku i japansku središnju banku.