Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna pala, nakon dva tjedna rasta, jer ulagači očekuju nove poticajne gospodarske mjere u SAD-u, pa su skloniji rizičnijim investicijama.

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je prošloga tjedna 0,6 posto, na 90,21 bod.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti na tjednoj razini ostao gotovo nepromijenjen, na 103,80 jena.

No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura porasla 0,7 posto, na 1,2170 dolara.

Slabljenje dolara uslijedilo je nakon što je u prva dva tjedna ove godine prema košarici valuta ojačao gotovo 2 posto.

Početkom siječnja jačanju dolara pomogli su viši prinosi na američke obveznice te oprez nekih investitora zbog zabrinutosti u vezi globalnog gospodarskog oporavka od koronakrize.

No, većina analitičara ostaje pri procjenama da će dolar dalje slabiti, nakon što je prošle godine prema košarici valuta skliznuo oko 7 posto.

Nekoliko je razloga tome. Među ostalim, ulagači su optimistični, a time i skloniji rizičnijim investicijama jer se u SAD-u očekuju nove poticajne gospodarske mjere.

Novi predsjednik Joe Biden predstavio je njegov prijedlog paketa novih poticaja vrijedan 1.900 milijardi dolara, što uključuje 415 milijardi u cilju suzbijanja covida-19, oko 440 milijardi pomoći malim poduzećima te 1.000 milijardi dolara izravne pomoći kućanstvima.

Prihvati li Kongres Bidenov prijedlog, ukupni poticaji najvećem svjetskom gospodarstvu, zajedno s lanjskim, dosegnuli bi 10 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

To će pozitivno utjecati na gospodarstvo, no otvaraju se pitanja u vezi snažnog rasta javnog duga i proračunskog deficita.

Kandidatkinja za ministricu financija Janet Yellen prošloga se tjedna snažno zauzela za izdašnu državnu potrošnju kako bi se spasilo gospodarstvo, ističući kako koristi od poticaja gospodarstvu značajno nadmašuju rizike većeg tereta duga.

U fokusu ulagača bila je prošloga tjedna i sjednica Europske središnje banke (ECB) na kojoj, kao što se i očekivalo, nisu bile promijenjene ključne kamatne stope.

Čelnica ECB-a Christine Lagarde upozorila je da pandemija, unatoč cijepljenju, i dalje predstavlja veliki rizik za eurozonu i globalno gospodarstvo. Napomenula je, među ostalim, i da banka pažljivo prati kretanje tečaja eura.