Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je prošloga tjedna 0,9 posto, na 92,40 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo 0,4 posto, na 105,35 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skočila 0,9 posto, na 1,1905 dolara.

Dolar je već dulje vrijeme pod pritiskom zbog izuzetno labave monetarne politike američke središnje banke i golemih fiskalnih poticaja najvećem svjetskom gospodarstvu, stoga se njegova vrijednost prema košarici valuta kreće blizu najnižih razina u posljednjih 27 mjeseci.

Dolar bi, kažu analitičari, mogao i dodatno oslabiti, s obzirom da je američka središnja banka najavila promjene u vođenju monetarne politike, što joj omogućuje još fleksibilniji pristup.

Predsjednik Feda Jerome Powell poručio je prošloga tjedna da će Fed ubuduće dozvoliti višu inflaciju kako bi se podržalo tržište rada i šire gospodarstvo, pa će tako voditi politiku prosječnog inflacijskog cilja, što znači da će dopustiti i nešto veću inflaciju od 2 posto prije nego što poveća ključne kamatne stope.

Dosad se, naime, moglo očekivati da će Fed povećati kamate kada se inflacija približi ciljanoj razini od 2 posto, dok bi ubuduće kamate mogle ostati niske čak i ako inflacija bude nešto veća od 2 posto.

Fed je na početku izbijanja koronakrize oštro smanjio ključne kamatne stope, na razinu nule, a Powell je sada u osnovi poručio da će kamate ostati niske još dulje vrijeme.

Powell je kazao i da će Fed koristiti sve alate koje ima na raspolaganju kako bi podržao oporavak gospodarstva i održao stabilnost cijena te snažno tržište rada.

S obzirom na situaciju u gospodarstvu „šanse da se inflacija uskoro značajnije podigne prilično su male. S ovim promjenama ili bez njih, Fed će kamate držati na nuli još nekoliko godina", kaže Kathy Jones, direktorica u tvrtki Charles Schwab.

S druge strane, japanski je jen, kao valuta-utočište u neizvjesnim vremenima za gospodarstvo, ojačao nakon vijesti da će najdugovječniji japanski premijer Shinzo Abe dati ostavku zbog pogoršanog zdravlja.

Analitičari banke ING u bilješci klijentima napisali su da je „Abenomika" među ključnim čimbenicima slabljenja jena prethodnih godina. No, istaknuli su da je najvažnije za jen stajalište japanske središnje banke BOJ te da je prerano reći hoće li Abeova ostavka značajnije utjecati na središnju banku.

Euro je, pak, ojačao zahvaljujući najavama novih poticajnih mjera u najvećim gospodarstvima, njemačkom i francuskom, što bi trebalo pridonijeti oporavku gospodarstva eurozone od koronakrize.