Cijena eura pala je prošloga tjedna 1,3 posto, na 1,0650 dolara.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na japansku, pa je njezin tečaj porastao 0,05 posto, na 111,40 jena.

Zbog toga je dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao 0,7 posto, na 100,40 bodova.

Dolar je u prethodna tri tjedna slabio zbog sumnji ulagača da će američki predsjednik Donald Trump uspjeti provesti svoja obećanja o smanjenju poreza i povećanju fiskalne potrošnje, što bi potaknulo jačanje gospodarstva i inflacije, a to bi, pak, navelo Fed na ubrzanje tempa povećanja kamata.

Međutim, prošloga su tjedna američku valutu podržali dobri pokazatelji iz gospodarstva.

Druga procjena američkog ministarstva trgovine pokazala je da je bruto domaći proizvod (BDP) u posljednjem lanjskom tromjesečju porastao 2,1 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na prvu procjenu od 1,9 posto.

Doduše, to nije tako snažan rast da bi naveo američku središnju banku da mijenja sadašnje procjene o povećanju kamata do kraja ove godine još u dva navrata. No, ako se nastavi ubrzanje rasta gospodarstva i inflacije, to bi doista moglo utjecati na ubrzanje njezinog tempa povećanja cijene novca.

S druge strane, europsku valutu prošloga su tjedna pritisnule vijesti o usporavanju inflacije u Njemačkoj i Španjolskoj, a njegovu slabljenju pridonijele su i izjave dužnosnika Europske središnje banke (ECB) iz kojih se dalo iščitati da su tržišta ipak prenaglila s očekivanjima skorog zaokreta u monetarnoj politici u eurozoni.

"Na odluke ulagača utječe kombinacija razočaranja zbog usporavanja inflacije i stalnih poruka kojima ECB utječe na tržišna kretanja. Osim toga, predstoje izbori u Francuskoj, tako da je ulagačima teško krenuti u veće kupovine eura dok sve to ne prođe", kazao je valutni analitičar u Citiju Richard Cochinos.